Ako se činjenice ne uklapaju u teoriju, tim gore po činjenice.

Mi lažemo da bi smo obmanuli sebe, da utešimo drugoga; lažemo iz samilosti, lažemo iz stida, da ohrabrimo, da sakrijemo svoju bedu, lažemo zbog poštenja. Lažemo zbog slobode.

U najavi intervjua s Draženom Peharom, profesorom međunarodnih odnosa i političke filozofije, povodom znanstvene studije "Visoki predstavnik: Pet poglavlja jednog skandala", novinar portala Dnevnik.ba Jurica Gudelj piše: "Dok se Bosna i Hercegovina priprema za izbore 2026. godine, prof. dr. sc. Dražen Pehar objavio je knjigu koja će izazvati burne reakcije u političkim krugovima."

Knjiga, naravno, nije izazvala burne reakcije, niti će izazvati, a nesumnjivo je trebala. Više je razloga što je tome tako, koji više od bilo čega drugog govore o bosanskohercegovačkom društvu i temi kojom se Peharova knjiga bavi.

Intelektualno ropstvo

Kao prvo, živimo u Bosni i Hercegovini, zemlji duboko inficiranoj "intelektualnim ropstvom", što je jedan od razotkrivajućih termina koje Pehar koristi u studiji. Drugo razlog je prešućivanje koje je glavni i najučinkovitiji oblik cenzure danas. Treći, i možda najvažniji razlog, je taj što je ova knjiga za današnju bosanskohercegovačku političku elitu, bez obzira što je napisana jednostavnim i razumljivim jezikom, nedostižan intelektualni izazov.

S druge strane, studija zorno pokazuje jad i bijedu intelektualne i akademske elite Bosne i Hercegovine, te će stoga, pretpostavljam, biti u širokom luku zaobilažena i od domaćih "znanstvenika", naših "intelektualnih robova". Najveća vrijednost ove knjige je u tome što pobuđuje nadu kod slobodnomislećih ljudi. Da ju je napisao netko od poznatih europskih intelektualaca, ova bi knjiga kod domaćih čitatelja bila dočekana s oduševljenjem. Razlog je duboko ukorijenjena kolonijalna (ne)svijest na ovim prostorima, koja je, uzgred, mnogo izraženija u Hrvatskoj i Federaciji BiH negoli u Srbiji i Republici Srpskoj.

Pokušat ću izraz "intelektualno ropstvo", koje može poslužiti i kao provodni motiv ove knjige, plastično objasniti na jednom drugom primjeru. Kada je prije pet-šest godina objavljen hrvatski prijevod kapitalne povijesne studija britanskog povjesničara Tonyja Judta "Poslije rata" u medijima je dočekana s aklamacijama. Navest ću dva primjera iz te knjige, na koja se nitko osim mene nije osvrnuo, koji na najbolji način pokazuju "intelektualno ropstvo" naše akademske elite.

Kolonijalne predrasude

Pišući o raspadu bivše Jugoslavije, Judt na početku poglavlja citira........

© Bljesak.info