Pokušate li guglanjem saznati koja je najstarija katedrala na svijetu mogli biste se nemalo zbuniti. Jedni pišu kako je to Majka crkva Armenske apostolske Crkve u gradiću Ečmiadzinu smještenom blizu tursko-armenske granice. Drugi da je riječ o katedrali sv. Dujma (sv. Duje) smještenoj unutar kompleksa Dioklecijanove palače u Splitu. Postoje zatim i popisi koji splitsku katedralu ne svrstavaju niti među deset najstarijih. Svojevremeno se čak i jedan poznati hrvatski kolumnist, pisac i novinar upustio u raspravu s čitateljima tvrdeći kako je katedrala sv. Duje jako stara, ali nije najstarija. Samo godinu dana nakon te žustre rasprave, a ima tome sada već 15 godina, tadašnji tajnik Svete stolice Tarcisio Bertone je na homiliji u Splitu rekao da je Sv. Duje najstarija katedrala na svijetu. I onda taman pomislite kako su time riješene sve dileme, ali vas UNESCO-ov popis svjetske baštine razuvjeri jer prema njemu najstarija je ipak armenska katedrala u Ečmiadzinu. Da vas glava zaboli...
Pa, krenimo s činjenicama. Rimski car Dioklecijan je početkom 4. stoljeća pokrenuo posljednji veliki progon kršćana u Rimskom Carstvu. Kao jedna od mnogobrojnih žrtava tog progona 304. godine je ubijen i solinski biskup Dujam. Otprilike negdje u isto vrijeme Dioklecijan je naredio da se usred Splita, na Peristilu, za njega sagradi raskošni mauzolej u kojem će biti njegovo posljednje prebivalište. Sarkofag se nalazio u središtu zdanja koje predstavlja jedan od najočuvanijih antičkih hramova. Unutrašnjost krasi sklad pravokutnih i polukružnih niša, s dva reda stupova nad kojima su kameni vijenci s portretima Dioklecijana i carice Priske.
Uoči careve smrti, Milanskim ediktom 313. godine, kršćani su dobili slobodu ispovijedanja vjere pa su u Saloni, upravnom središtu provincije Dalmacije, sagradili bazilike nad grobovima kršćanskih mučenika koje su postale sjedištem hodočašća i kulta svetaca. U 7. stoljeću, Avari i Slaveni su srušili Salonu. Preživjeli stanovnici su pobjegli na otoke, odakle se, nakon određenog vremena, dio njih vratio na kopno i nastanio u napuštenoj carskoj palači. Carski mauzolej su pretvorili u kršćansku crkvu, uklonili poganske idole i sarkofag u kome je car počivao. Iz srušenih bazilika u Saloni, prenijete su kosti svetih mučenika koje je Dioklecijan dao pogubiti: Dujma, prvog biskupa Salone, i Anastazija, radnika, koje su pohranili u carev mauzolej. Dakle, splitska katedrala, iako je sagrađena početkom 4. stoljeća, prvih tristotinjak godina uopće nije služila kao katedrala nego kao mauzolej.
S druge strane, katedralu u Ečmiadzinu je u ranom četvrtom stoljeću između 301. i 303. godine nakon što je kršćanstvo za vladavine kralja Tiridata III. postalo državna religija dao sagraditi sveti Grgur Prosvjetitelj. Crkva je zamijenila prethodno postojeći hram te simbolizirala prelazak iz poganstva u kršćanstvo. Katedrala i grad Ečmiadzin su gotovo potpuno uništeni 363. godine tijekom invazije perzijskoga kralja Šapura II. koji Armeniji pokušava nametnuti zoroastrizam. Nakon toga, zbog loše ekonomske situacije, katedrala je obnovljena, ali samo djelomično. Današnji oblik crkva dobiva između 483. i 484. godine. Tijekom idućih stoljeća katedrala sve češće stradava, najprije nakon prodora Arapa između 800. i 1000. godine, kasnije i od Mongola, ali se potom svaki put obnavlja.
VEZANI ČLANCI:
Ovo gore su činjenice, prema kojima ispada kako je među svjetskim katedralama ona splitska doista najstarija na svijetu, ali u kategoriji katedrala koje nisu mijenjale svoj oblik, odnosno da i danas izgledaju, uz eventualne manje restauracije, identično onako kako su izgledale kada su sagrađene, u ovom slučaju prije više od 1700 godina. S druge strane, jasno je kako ona od početka nije bila katedrala nego posljednje prebivalište jednog od najvećih progonitelja kršćana, dok je katedrala u Ečmiadzinu od početka bila – crkva. Po tom kriteriju armenska je katedrala starija, ali činjenica je i kako se ona kroz povijest više puta mijenjala nakon što su ju više ili manje rušili i uništavali mnogi osvajači, tako da danas u biti niti ne znamo kako je izvorno izgledala.
VIDEO Zračni obračuni u Zagrebu: Jata galebova napadaju vrane kraj Jaruna
Vaš preglednik ne omogućava pregled ovog sadržaja.
login
who are we?
contact us
qosheapp
Toi Staff
Gideon Levy
Belen Fernandez
Andrew Mitrovica
Mort Laitner
Rami G Khouri
Ali Fathollah-Nejad
Nikkei Editorial
visit website
