Referendum obećava nešto što parlamentarni izbori teško mogu ponuditi: izravan odgovor građana na konkretno političko pitanje. Na izborima biramo kandidate i stranke, prihvaćajući paket njihovih politika, obećanja i osobnosti. Na referendumu možemo podržati jednu odluku i odbaciti drugu, premda obje predlaže ista vlast. Upravo se to dogodilo u susjednoj Sloveniji, gdje je superreferendumska nedjelja 11. listopada otvorila pitanje može li glas građana istodobno biti kočnica vladajućima i oslonac pojedinim njihovim javnim politikama.

Referendumi su izjašnjavanja o bitnim javnim pitanjima, a ne o osobama koje će obnašati javne dužnosti. Pa ipak, njihovo održavanje ne pretvara predstavničku demokraciju u neki posve drukčiji sustav. Vlada i parlament i dalje donose najveći dio odluka, a referendum im pridružuje građane kao povremenog zakonodavca, potvrđivača odluke ili veto-igrača. Njegova demokratska vrijednost ovisi o pravilima, predmetu odlučivanja i uvjetima kampanje.

Uvidi iz komparativne politike kao grane politologije uče nas da se referendum može upotrijebiti za kontrolu vlasti, ali i za učvršćivanje njezina položaja. Samo pozivanje na narod, odnosno građane, ne kazuje nam još koju od tih funkcija doista ostvaruje.

Bez jedinstvenoga referendumskog modela

U Europskoj uniji ne postoji jedinstven obrazac referendumskog odlučivanja. U Irskoj se ustavne promjene moraju potvrditi na referendumu, Italija omogućuje građanima da zatraže ukidanje postojećeg zakona ili dijela njegovih odredbi, a Njemačka na saveznoj razini uopće ne omogućuje ovaj tip odlučivanja, osim u slučaju prekrajanja granica saveznih država.

Valja razlikovati i vrste pučkog veta. Naime abrogativni referendum u užem smislu služi ukidanju zakona koji već vrijedi, kao u Italiji. Odbacujući referendum sprječava pak da usvojeni zakon stupi na snagu. Slovenski zakonodavni referendumi pripadaju drugoj skupini, a razlika je praktična: u jednom slučaju građani uklanjaju postojeće zakonsko rješenje, a u drugom zaustavljaju parlamentarno usvojenu promjenu.

Zagovornici referenduma polaze od razumljivog argumenta: izborna pobjeda ne daje vlasti nedvojben mandat za svaku pojedinačnu politiku. Birač je mogao glasati za stranku zbog njezina gospodarskog programa, a protiviti se njezinoj obrazovnoj politici, stoga referendum omogućuje razdvajanje tih preferencija te kampanja može potaknuti informiranje građana, povećati njihovu participaciju i dati osobito snažnu legitimnost odlukama koje mijenjaju ustavni poredak ili međunarodni položaj države.

Međutim i kritičari imaju što reći. Problem referenduma leži u tome da se složene probleme svodi na puki odgovor za ili protiv. Organizirane i dobro financirane skupine lakše mogu nametnuti dnevni red dok građani, koji imaju manje........

© tportal