„Od špijuna do ‘honorarnih’ agenata“: Kako Nemačka štiti Ruse od pritiska Kremlja
Vest da su nemačke specijalne službe otvorile posebnu direktnu telefonsku liniju za stanovnike i građane ruskog, kineskog i iranskog porekla koji strahuju od transnacionalne represije svojih država podsetila me je na to kako sam se lično upoznao sa nemačkom kontraobaveštajnom službom, piše Andrej Pivovarov, ruski politički aktivista i bivši direktor organizacije Otvorena Rusija u tekstu za The Moscow Times.
Prilično je zabavna priča.
Odmah nakon preseljenja u Berlin dobio sam praktično službeno pismo sa pozivom na sastanak u jednoj od nemačkih bezbednosnih službi.
Tramp lično poslao šefa CIA u Moskvu: Retklif izložio sumornu procenu ruskog rata u Ukrajini
Tramp lično poslao šefa CIA u Moskvu: Retklif izložio sumornu procenu ruskog rata u Ukrajini
Štaviše, odeljenje čiji su me zaposleni pozvali bilo je upravo ono zaduženo za zaštitu ustavnog poretka.
Samo po sebi, to me je nasmejalo. Odeljenje koje me je u Rusiji strpalo u zatvor ima gotovo isto ime: Služba za zaštitu ustavnog sistema i borbu protiv terorizma.
Kada sam stigao u zakazano vreme, ušao sam u kancelariju u kojoj me je dočekalo šest ili sedam ljudi.
Ono što me je odmah iznenadilo jeste to što to uopšte nisu bila tradicionalna stroga, siva „buldog-lica“ koja vas gledaju kao da ste sigurno krivi.
Ispred mene su sedeli prilično mladi ljudi, od oko 30 do 40 godina, očigledno obrazovani i inteligentnog izgleda. Razgovarali su sa mnom prilično ljubazno, pitali kakve rizike vidim po sebe, da li mi neko preti i kako sam završio u ruskom zatvoru.
Neočekivan osećaj za svakoga ko je dugo imao posla sa ruskim represivnim aparatom nije se odnosio čak ni na sadržaj razgovora.
Ovi ljudi me nisu doživljavali kao neprijatelja ili kao izvor novih činova na ramenima. Posle ruskog iskustva, i na to čovek mora da se navikne.
Na kraju razgovora pitali su me da li smatram da sam trenutno ugrožen.
Odgovorio sam da ne smatram.
Rekao sam: „Znate, prema nepisanim pravilima, ako je sa nekim sklopljen dogovor, njegovi prethodni gresi se brišu. Zato mislim da me Kremlj još ne doživljava kao neprijatelja, pošto sam pošto sam pušten u okviru razmene“.
Razgovor se odvijao preko prevodioca, koji je u tom trenutku zastao. Bilo je jasno da je reč ponjatija — izraz koji potiče iz ruskih zatvora i označava skup nepisanih pravila i shvatanja — teško prevesti. Ili su možda moji sagovornici imali problem sa samim konceptom.
Odlučio sam da objasnim jednostavnije.
„Da li ste ikada igrali Super Marija?“
Klimnuli su glavom i nasmešili se.
„Sećate se kada junak dobije privremenu moć nepobedivosti i počne da blješti? E, pa ja za sada još uvek blještim.“
Nasmejali su se, što je značajno opustilo atmosferu.
Glavna svrha tog sastanka, koliko sam shvatio, bila je da mi stave do znanja da će pomoći ako se ikada budem osećao ugroženo.
Od tada nisam naišao ni na jednu situaciju u kojoj bih smatrao da je takav pristup zaista neophodan. Ali njihove kontakt podatke i dalje negde imam.
Vašington post: Putin veruje da je Amerika oslabljena ratom sa Iranom, vidi priliku za Rusiju
Vašington post: Putin veruje da je Amerika oslabljena ratom sa Iranom, vidi priliku za Rusiju
Ne znam da li je svaki Rus koji je potražio utočište u Nemačkoj imao ovakav sastanak. Verovatno nije. Ali upravo zato me je vest o uspostavljanju zvanične telefonske linije u početku malo iznenadila. Pretpostavljao sam da takvi mehanizmi ionako postoje.
Pored telefonske linije, nemačka Savezna služba za zaštitu ustavnog poretka, BfV, objavila je posebnu brošuru za ljude koji se na teritoriji Nemačke suočavaju sa nadzorom, pritiscima ili pretnjama stranih država.
Rusija, Kina i Iran poznati su po sprovođenju takve transnacionalne represije.
U brošuri su navedeni........
