Da, raspisani su izbori i biće održani sedamnaestog decembra. Ima niz razloga zbog kojih je Vučić požurio da ih održi i završi, pre nego što… Razmislite šta sve može da stane u ove tri tačke i šta nas to sve potencijalno očekuje u narednom periodu. Neki tvrde da će biti i restrikcija struje što, Boga mi, nismo imali decenijama.

Kris Hil je lepo popakovao svoj politički prostor, sve ih je stavio na jednu listu, podigao infrastrukturu glumaca, pevača, akademika kojima je Vučić prošle godine predao SANU, a sada mu rade o glavi itd. Tu su ProGlasi, animacije, izađi i glasaj kampanje, brutalno naoštreni propagandni mediji i sve što treba. Njegovi agenti uticaja su naravno i u vlasti, i učestvuju u ovom igrokazu koji sve više liči na pripremu konačne koncentracione vlade za obavljanje prljavih poslova.

Naš nacionalni prostor nažalost nema svog Krisa Hila, kome je – kao i predsedniku ove države – bilo strahovito važno da se na tom prostoru ne napravi jak, objedinjeni blok koji bi imao preko 20% glasova. Nacionalna opozicija dočekuje izbore razjedinjena, bez svojih medija, zapravo bez ikakvih medija na kojima može da se pojavi. Čini se da će se najozbiljnija bitka voditi za Beograd.

No, i pre i posle izbora, sa ovakvom političkom scenom kakva je danas, ostaje nam da se borimo za neke najosnovnije vizije i pravce opstanka srpskog naroda u narednom periodu. Jedno od tih pitanja jeste svakako pitanje vojne, ali i političke neutralnosti Srbije.

Pre desetak dana institut na kome radim organizovao je posetu Srbiji profesora Hajnca Gertnera iz Beča, koji sa svojih 72 godine spada među jedno od najvećih imena za pitanja neutralnosti u svetu. On je tokom svog boravka održao predavanje kod nas, jedno predavanje na Fakultetu političkih nauka i imao niz veoma zapaženih nastupa u medijima (RTS, Politika, Novosti). Radi se o čoveku koji je ispred Austrije pratio i usmeravao bečke pregovore sa Iranom o nuklearnom sporazumu i koji sa grupom saradnika radi sva dokumenta za austrijsko ministarstvo odbrane o strategiji neutralnosti.

Trenutak u kome je došao veoma je važan. Nakon što su Finska i Švedska napustile status vojne neutralnosti, Austrija je uz Irsku, Kipar i Maltu ostala poslednji bastion van NATO pakta u EU. Otud je status srpske neutralnosti od velike važnosti i za njih – a to se sve događa u trenutku kada SAD kreću u sledeću veliku ofanzivu udara na neutralnost Srbije i BiH, sa jasnom namerom da oba prostora konačno uguraju u NATO.

Profesor Gertner je lepo pokazao da u Austriji – uprkos nominalnom zaklinjanju u neutralnost – postoji jaka struja kripto Atlantista u eliti i političkoj eliti koja jedva čeka priliku neke urgentne situacije da to iskoristi i zatraži promenu statusa neutralnosti, kako je učinjeno u Finskoj i Švedskoj. Zanimljivo je da iz austrijske ambasade niko nije došao na ovo predavanje, jer očigledno da ne smeju da sebe predstave kao promotera srpske neutralnosti, uprkos tome što je to u suštinskom interesu i države Austrije. Ali isto ovo važi i za srpsku političku i diplomatsku elitu, pa nam sve zvuči veoma poznato.

Neutralnost je za Srbiju fundamentalno važna iz mnoštva razloga. Naime, ona nam omogućuje da ostanemo po strani od sva tri velika sukoba koja se sada odvijaju i da pokušavamo da zadržimo dobre odnose i sa Rusijom i Ukrajinom, i sa Azerbejdžanom i Jermenijom, i Izraelom i Palestinom. Srbija je takođe zahvaljujući poziciji neutralnosti zadržala status jedine zemlje, uz BiH i Tursku, u Evropi koja nije uvela sankcije Rusiji. Uzgred, podsetimo da je za nas pitanje neuvođenja sankcija Rusiji ne samo pitanje očuvanja strateških odnosa sa Moskvom i pitanje interesa odbrane Kosmeta i Republike Srpske, nego je to za nas i moralno pitanje, jer posle svega što nam se dešavalo 1990-ih imamo moralnu obavezu da se borimo protiv sankcija svud u svetu. U tom smislu sankcije prema Belorusiji – izrazito prijateljskoj državi – su sramota za državu Srbiju.

Gertner je detaljno pokazivao kolika je važnost neutralnih zemalja – koje mogu biti prostori bafer zona – i sa pravom je demonstrirao da će u vreme novog hladnog rata, koji se otvara, upravo takve zemlje imati ulogu posrednika. Kako je rekao, neutralna zemlja, poput Švajcarske, mora da pokaže zašto je njena neutralnost u interesu svim stranama. Upoznali smo ga sa činjenicom da su upravo kod nas vođeni tajni pregovori između tadašnje avganistanske vlasti i Talibana o budućnosti ove zemlje i kako je pripremana mirna predaja vlasti. Takođe, kod nas su o budućnosti Ukrajine pre pet godina pregovarale visoke delegacije Rusije i SAD itd.

Za neutralnost države važna je, naravno, i njena vojna snaga. Troškovi neutralnosti su opet mnogo manji nego troškovi članstva u vojnim savezima, kako je to Gertner istakao. U tom smislu za nas je važno, ilustrativno i poučno što je Austrija vratila redovni vojni rok i odustala od koncepcije čisto profesionalne vojske – koju uglavnom gura NATO. Dakle, i za Srbiju je od velike važnosti da vrati redovni vojni rok koji bi od srpskih mladića ponovo pravio ljude i vratio tradiciju narodne vojske kojom se s pravom ponosimo.

Neosporno je, dakle, da će u narednom periodu naša neutralnost dođi pod otvorene i tajne udare NATO agenata i NATO ambasadora. Otud je važno da mi kojima je do toga stalo vršimo pritisak na naše političare da se oko toga izjasne i da i praksom – a ne samo neobavezujućim formulacijama u praksi – razvijaju poziciju i brane neutralnost. Ima i onih koji pošteno kažu da su za ulazak u NATO, što treba poštovati jer mnogo veći problem su oni koji preko svojih medija rade kampanje zaklinjanja u Rusiju, odbrane Kosmeta i „srpskog sveta” a u praksi sve više prostora daju direktnim NATO agentima uticaja u sve više sfera.

Kampanja koja je počela jeste prilika da se i koncept neutralnosti jasno reafirmiše i da politički akteri o njemu jasno iznesu svoj stav. Radi se, inače, o konceptu koji je kod nas u Skupštini usvojen 2007. kao vojna neutralnost, ali je do danas ostao nerazrađen u tehničkom, teorijskom i strateškom vidu. Gertner je pomenuo da postoji 52 vrste neutralnosti, a za nas je predložio koncept aktivne, uključene neutralnosti, koji vidi kao okvir i za svoju zemlju. Sve to tek treba da razvijemo, ali najpre da odbranimo od hilizacije Srbije koja brutalno napreduje. Sledeći nivo je da afirmišemo i koncept pune političke neutralnosti, što znači napuštanje takozvanih evrointegracija Srbije, koje su nam nanele nemerljivu štetu u ove 23 godine.

I zbog svega toga, podsetimo se: Domus florum delenda est!

Naslov i oprema teksta: Novi Standard

Izvor Stanje Stvari

Naslovna fotografija: TANJUG / TARA RADOVANOVIC

BONUS VIDEO:

QOSHE - Zašto je neutralnost važna - Miša Đurković
menu_open
Columnists Actual . Favourites . Archive
We use cookies to provide some features and experiences in QOSHE

More information  .  Close
Aa Aa Aa
- A +

Zašto je neutralnost važna

6 0
14.11.2023

Da, raspisani su izbori i biće održani sedamnaestog decembra. Ima niz razloga zbog kojih je Vučić požurio da ih održi i završi, pre nego što… Razmislite šta sve može da stane u ove tri tačke i šta nas to sve potencijalno očekuje u narednom periodu. Neki tvrde da će biti i restrikcija struje što, Boga mi, nismo imali decenijama.

Kris Hil je lepo popakovao svoj politički prostor, sve ih je stavio na jednu listu, podigao infrastrukturu glumaca, pevača, akademika kojima je Vučić prošle godine predao SANU, a sada mu rade o glavi itd. Tu su ProGlasi, animacije, izađi i glasaj kampanje, brutalno naoštreni propagandni mediji i sve što treba. Njegovi agenti uticaja su naravno i u vlasti, i učestvuju u ovom igrokazu koji sve više liči na pripremu konačne koncentracione vlade za obavljanje prljavih poslova.

Naš nacionalni prostor nažalost nema svog Krisa Hila, kome je – kao i predsedniku ove države – bilo strahovito važno da se na tom prostoru ne napravi jak, objedinjeni blok koji bi imao preko 20% glasova. Nacionalna opozicija dočekuje izbore razjedinjena, bez svojih medija, zapravo bez ikakvih medija na kojima može da se pojavi. Čini se da će se najozbiljnija bitka voditi za Beograd.

No, i pre i posle izbora, sa ovakvom političkom scenom kakva je danas, ostaje nam da se borimo za neke najosnovnije vizije i pravce opstanka srpskog naroda u narednom periodu. Jedno od tih pitanja jeste svakako pitanje vojne, ali i političke neutralnosti Srbije.

Pre desetak dana institut na kome radim organizovao je posetu Srbiji profesora Hajnca Gertnera iz Beča, koji sa svojih 72 godine spada među jedno od najvećih imena za pitanja neutralnosti u svetu. On je tokom svog........

© Нови Стандард


Get it on Google Play