Tekst članka se nastavlja ispod banera

Prije ravno stotinu godina Ivo Andrić je na Filozofskom fakultetu u Grazu obranio doktorsku disertaciju "Razvoj duhovnog života u Bosni pod utjecajem turske vladavine". Andrić nije za života dopuštao da se disertacija objavi kao knjiga.

Prvi put je objavljena 1982. godine u Beogradu, dok je na hrvatski prevedena tek 2017. godine. Knjigu je objavio zagrebački izdavač AGM u prijevodu fra Pave Vujice, umirovljenog profesora njemačkog jezika s Franjevačke klasične gimnazije u Visokom.

Već prve dvije rečenice disertacije po nekima su bile sporne: "Govorilo se da je osvajanjem Carigrada 'zadana rana europskoj civilizaciji'. Vjerojatno je malo zemalja koje su okrutnije i bolnije od Bosne osjetile taj udarac." Odnos prema "Razvoju duhovnog života u Bosni pod utjecajem turske vladavine" iz određenih bosansko-muslimanskih krugova gotovo je identičan odnosu prema Andrićevu književnom djelu. Doduše, Andrić je odbijanjem da se disertacija objavi izazvao kontraefekt, što je u određenoj mjeri i dovelo do negativne mistifikacije jednog potpuno benignog teksta.

Kada je riječ o ovoj knjizi treba poći od dvije činjenice: od razloga zbog kojega je nastala, te Andrićeva naknadnog odnosa prema njoj. Kada je 1923. godine Kraljevina SHS donijela "Zakon o činovnicima i ostalim državnim službenicima", po kojemu svi diplomatski službenici moraju imati završen fakultet, Ivo Andrić, koji je u to vrijeme bio u diplomatskoj službi, a budući da nije imao završen fakultet, privremeno je otpušten s posla. Stoga je nastavio studij na Filozofskom fakultetu u Grazu. Sustav studiranja u tadašnjoj Austriji omogućavao mu je da studij završi pisanjem doktorske disertacije. Tako je u roku od pola godine nastala njegova disertacija koju je obranio 1924.

Zamjerke "Razvoju duhovnog života u Bosni pod utjecajem turske vladavine" gotovo su benigne u odnosu na zamjerke na neka druga Andrićeva djela, što se prije svega odnosi na romane "Na Drini ćuprija" i "Omerpaša Latas", te pripovijetku "Put Alije Đerzeleza". U antiandrićevskom pamfletu Muhsina Rizvića "Bosanski Muslimani u Andrićevu svijetu", Andrićevoj disertaciji posvećeno je tek 25 od ukupno 668 stranica studije, dok primjerice tekst o romanu "Na Drini ćuprija" zauzima 140 stranica, onaj o "Omerpaši........

© Bljesak.info