Riječ je o stranci koja je osnovana davne 1912. godine, a obilježila ju je borba za građansku i političku ravnopravnost nebjelačkog stanovništva za vrijeme rasističkog režima i sustava apartheida od 1948. do 1994. godine. Međutim, stranka je kroz tri desetljeća srasla s javnim institucijama te provela klasično zarobljavanje države, a zemlju nagrizaju korupcija i organizirani kriminal, ali i ogromna stopa teškog nasilja (ubojstava i silovanja) prema kojoj je ova država u samome svjetskom vrhu.

Južna Afrika ima neobičan sustav vlasti u kojemu građani biraju zastupnike u parlamentu, a oni pak natpolovičnom većinom predsjednika države koji je ujedno i premijer. Ove godine uvedena je i inovacija u izborni sustav. Do sada se na općim izborima glasovalo na dva listića – jednom za skupštinu jedne od devet provincija, a na drugom za nacionalni parlament. Sada postoje dva listića za nacionalni parlament, na jednom se biraju zastupnici s provincijske liste, a na drugom s nacionalne, s time da nacionalna lista služi kao kompenzacijska lista, tako da se pri raspodjeli mandata na nacionalnoj razini odbijaju već osvojeni mandati na pokrajinskoj razini te se tako postiže relativno visoka razina razmjernosti.

Ova zemlja prepuna je suprotnosti. S jedne strane se radi o visokorazvijenom gospodarstvu orijentiranom prema tehnološkim inovacijama, a s druge strane s društvom u kojemu je i dalje deset posto ljudi nepismeno, brojni stanovnici nemaju pristup električnoj i vodovodnoj mreži, a ekstrakcija primarnih elemenata (rudarstvo) predstavlja okosnicu ekonomske aktivnosti. Nadalje, u međunarodnoj politici, zemlja spada u skupinu BRICS te se ističe kao zagovornik alternativne globalizacije, dok je istovremeno Južna Afrika po svim bitnim pravnim, kulturnim i društvenim karakteristikama dio anglosaksonskog svijeta koji seže od Kanade do Novoga Zelanda.

Ova krajnje raznolika zemlja, površinom 25., stanovništvom 23. po veličini na svijetu ima čak 12 (uključujući znakovni jezik) službenih jezika, no u medijima i javnoj upravi dominira engleski, koji kod kuće govori tek oko deset posto ljudi, iza zulua (oko četvrtine) i xhose te afrikaansa (oba imaju oko šestine govornika).

Južna Afrika je zemlja s najvećom dohodovnom nejednakošću na svijetu, s Ginijevim koeficijentom od čak 0,63 (Hrvatska je na 0,29, brojke bliže jedinici znače više nejednakosti). Najbogatijih 1 posto (primjerice, vlasnici rudnika zlata i dijamanata) posjeduje 19,2 posto južnoafričkog bogatstva. U Hrvatskoj gornjih 1 posto posjeduje 8,2 posto nacionalnog bogatstva. Ispod nacionalnog praga siromaštva živi 55 posto stanovništva (18 posto u Hrvatskoj).........

© tportal