Ujedinjeno Kraljevstvo trese val nemira. Nakon što je u Southportu (sjevernozapadna Engleska) osamnaestogodišnjak nožem napao deset djevojčica, od kojih su tri smrtno ranjene, u više dijelova zemlje krenuli su nasilni prosvjedi, a ubrzo i protuprosvjedi, također nasilni. Društvenim mrežama se bila proširila dezinformacija kako je počinitelj musliman i nedavni doseljenik, što je mobiliziralo krajnju desnicu, pa i rezultiralo vandalizmom prema džamijama. Vlada je pak reagirala valom uhićenja ne samo onih koji su sudjelovali u nemirima, već i onima koji su objavljivali ili dijelili zapaljivi sadržaj na društvenim mrežama, što je otvorilo raspravu o granicama zaštite slobode govora u britanskome društvu. Zabilježen je i slučaj uhićenja i osude za osobu koja je tek promatrala nemire, ali nije u njima aktivno sudjelovala. Inače, ubojstvo djevojčica u Southportu nažalost nije jedini takav nasilni incident ove godine u Britaniji.

Nemiri (riots) nisu rijetka pojava u heterogenim društvima s izraženijim dohodovnim razlikama. Okidač za nemire, koji potom uključuju sukobe s policijom i razne oblike politički motiviranog vandalizma, obično je nasilno policijsko postupanje u kojemu netko smrtno strada te potom kreću optužbe kako je policija svjesno stroža i nepristupačna prema nekoj etničkoj, vjerskoj ili rasnoj zajednici. Legendarna pjesma grupe The Clash, Guns of Brixton, upravo je inspirirana sukobima socijalno deprivilegirane karipske mladeži i britanske policije.

Također, u svim nemirima, bez obzira na politički predznak, obično postoji mala, radikalna jezgra spremna na nasilje kao sredstvo postizanja političkih ciljeva, puno ljudi koji su samo došli izrazito svoje nezadovoljstvo na miran način te grupice huligana kojima je do razbijanja i pljačke. Tako je i sada, tako je bilo i za vrijeme pokreta „Crni životi su važni“ (BLM), kao i za vrijeme djelovanja „Žutih prsluka“ u Francuskoj.

Zašto su ovi nemiri slični BLM-u? U oba slučaja je gnjev dijela građana okrenut prema policiji i u oba slučaja se temeljio na uvjerenju da policajci drugačije tretiraju ljude s obzirom na njihove kolektivne identitete (rasu, religiju i sl.). U Sjedinjenim Državama doista postoji problem pretjerane uporabe policijske sile, kao i problem široke dostupnosti oružja. Međutim, strukturnog rasizma odavno nema, a okidač je bila smrt čovjeka koji je, blago rečeno, imao problema s nasiljem, drogom i zakonom, ali je mobilizacijom oko pokreta BLM pretvoren u navodnog mučenika. Ovdje je pak grozno višestruko ubojstvo nožem, bez obzira na to što je počinitelj kršćanin rođen u Engleskoj, istočnoafričkog podrijetla, odmah pripisano muslimanima te je iskorišteno kao okidač za nasilno izražavanje nezadovoljstva s nečime što doista jest problemu Britaniji, a to je asimetrično policijsko postupanje.

Drugačije policijsko postupanje ovisno o tome iz koje vjerske, etničke ili rasne zajednice dolazi počinitelj, uz eksplicitno blaže tretiranje slučajeva kada je........

© tportal