Premda upada u oči izrazito niska izlaznost u Hrvatskoj (21,34 posto), ona je i na razini cijele Unije bila tek 51 posto. U Irskoj se zbog sustava pojedinačnog prenosivog glasa (rangirajuće glasanje u višemandatnim okruzima) još broje glasovi, no sve u svemu - rezultati na razini Unije već su itekako poznati.

Dok je klatno otišlo u korist desnih euroskeptika u dobrom dijelu Europe, poglavito velikih članica, u Skandinaviji su birači otišli u suprotnom smjeru, a Hrvatska se ističe kao bastion mainstreama jer HDZ (Europska pučka stranka) i SDP (Europska socijalistička stranka) zajedno kontroliraju čak 10 od 12 mandata.

U svih pet velikih država članica klatno je otišlo udesno, s time da je u Italiji to potvrda vladine većine dok se u preostalih četiri ponovno potvrdilo da su europski izbori drugorazredni (manji interes, niža izlaznost) te ih birači koriste da bi kaznili svoje vlade. U tom smislu izrazito je značajan poraz Macronove koalicije od Nacionalnog okupljanja Marine Le Pen, što ga je naposljetku nagnalo na brzopotezno raspisivanje prijevremenih parlamentarnih izbora. Na njima se Macron nada da će uspjeti okupiti sve protivnike Le Pen, premda je upitno to koliko će mu se ovaj riskantni potez isplatiti, kao što je to relativno nedavno uspio Sanchez mobilizirajući birače protiv nacionalno-konzervativnog Voxa. U Njemačkoj su sve tri članice koalicije imale značajne gubitke, demokršćani su ponovno uvjerljivo prva opcija, a rast AfD-a ipak je djelomično obuzdan zbog skandala oko ruskog utjecaja na stranku. Pa ipak,........

© tportal