menu_open
Columnists Actual . Favourites . Archive
We use cookies to provide some features and experiences in QOSHE

More information  .  Close
Aa Aa Aa
- A +

KOMENTAR VIŠESLAVA RAOSA Bidenova šok-terapija: Može li se sad sve preokrenuti, a Trump izgubiti?

8 0
22.07.2024

Bidenova odluka ustvari je očekivana, a nije niti prva takva u Americi. Problem je u tome što je donesena jako kasno. Naime, Harry Truman, suočen s nepopularnošću izazvanom ratom u Koreji koji se bio odugovlačio, kao i korupcijskim skandalima u svojoj administraciji, odlučio je već u ožujku 1952. godine, dakle više od pola godine od izbora, odustati od kandidature. Slično tome, Lyndon B. Johnson se krajem ožujka 1968. povukao iz kampanje u istom obraćanju javnosti u kojemu je najavio okončanje rata u Vijetnamu (Amerikanci će se iz tog rata izvući iz 1973. godine), s time da je i ranije htio odustati od utrke za drugi mandat zbog zdravstvenih problema.

Godine 1972., demokratski kandidat George McGovern je prema anketama jako zaostajao za Nixonom, koji je na kraju i pobijedio na izborima. Nekoliko istaknutih demokrata je odbilo biti potpredsjednički kandidat te je na kraju izbor pao na senatora Thomasa Eagletona koji je jedva prošao glasovanje na konvenciji. Međutim, ni tri tjedna kasnije, zamijenjen je nakon što je u javnost izašla informacija kako je zbog kliničke depresije bio na terapiji elektrošokovima (tada uobičajenoj). McGovern je isprva podržao Eagletona, da bi nakon tri dana podlegao pritiscima te je na posebnom zasjedanju nacionalnog odbora Demokratske stranke izabran Sargent Shriver. McGovernu se prepolovila popularnost jer se tako olako bio odrekao svojeg sukandidata.

Istaknuti republikanci, poput potpredsjedničkog kandidata J. D. Vancea i Mikea Johnsona, predsjednika Zastupničkog doma, pozvali su Bidena na ostavku s argumentom da ako nije dovoljno zdrav za kandidaturu, nije niti za obnašanje mandata. To se nije dogodilo jer vrh stranke i Biden nisu htjeli da ispadne da je izguran s mjesta predsjednika, već da je u korist stranke i države ustupio mjesto svojoj potpredsjednici. Uz to, vrh stranke ne želi da ispadne da je Harris instalirana, već je potrebno pokazati kako će ona dobiti podršku delegata, bilo na konvenciji, bilo putem glasovanja na daljinu.

Međutim, ostavka je zapravo mogla biti mudar potez. Naime, to je nešto čemu se republikanci nisu nadali, pa bi djelovalo, barem privremeno, kao šok za političkog suparnika. Drugo, Kamala Harris bi onda išla u kandidaturu s pozicije predsjednice te bi skepticima i kritičarima mogla već normalizirati ideju sebe kao čelne osobe Amerike.

Inače, XXII. amandman, ratificiran 1951., nakon što je F. D. Roosevelt čak četiri puta bio izabran za predsjednika (umro 1945., tri mjeseca od početka........

© tportal


Get it on Google Play