U Mostu Radija Slobodna Evropa razgovaralo se o slobodi medija u Srbiji i Hrvatskoj. Sagovornici su bili Željko Bodrožić, predsednik Nezavisnog udruženja novinara Srbije, i Hrvoje Zovko, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva.

Bilo je reči o tome kakav je odnos vlasti prema medijima, koliko je medija pod kontrolom vlasti u Srbiji, a koliko u Hrvatskoj, kako su nezavisni novinari u Srbiji izloženi pritiscima, pretnjama i progonima, a u Hrvatskoj sudskim tužbama funkcionera i drugih moćnika koji nastoje da ih uplaše i ućutkaju, da li u Hrvatskoj postoji podela na režimske i nezavisne novinare kao što je to slučaj u Srbiji, kako tabloidi u Srbiji raspisuju poternice za onima koji kritikuju vlast i zašto toga nema u Hrvatskoj.

Razgovaralo se o tome koliko vremena na televiziji provodi predsednik Srbije Aleksandar Vučić, a koliko premijer Hrvatske Andrej Plenković, kakav je odnos medija u Hrvatskoj prema ultradesnici i fašističkoj ideologiji, a kakav u Srbiji, da li ratni zločinci gostuju na televizijama, koliko je javni televizijski servis dostupan opoziciji u Srbiji, a koliko u Hrvatskoj i zašto se ljudi zaposleni u medijima, koji u službi vlasti, ne mogu zvati novinarima.

Omer Karabeg: Kakav je u Srbiji odnos vlasti prema medijima?

Željko Bodrožić: U jednoj reči neprijateljski. Na ivici je da potpuno postane sličan onom iz devedesetih kada su neki novinari i likvidirani. Imamo neprestane napade na nezavisnu medijsku scenu. To se je u prvim godinama vlasti naprednjaka najpre ogledalo u finansijskim pritiscima da bi, kako je vreme odmicalo, nezavisni novinari sve više bili izloženi bezbednosnom riziku. Da ne govorimo o tome da im je potpuno onemogućen pristup javnom novcu jer na lokalnim, regionalnim i republičkim konkursima novac dobijaju režimski mediji. Zbog svega toga neki novinari su poklekli i postali deo ogromne propagandne mašinerije koja je u službi Aleksandra Vučića i Srpske napredne stranke.

Omer Karabeg: Kakav je u Hrvatskoj odnos vlasti prema medijima?

Hrvoje Zovko: Situacija je neusporedivo bolja nego u Srbiji. To nam naravno nije neka utjeha. Ovdašnja vlast ima priličan utjecaj na situaciju u kojoj je medijski sektor u Hrvatskoj podosta devastiran. Hrvatska radiotelevizija je pod izravnom kontrolom vladajuće stranke mada se u nekim udarnim emisijama kao gosti pojavljuju i oporbeni zastupnici.

Problem je premijer kao najmoćnija osoba u državi koji ima potrebu često docirati medijima i tumači im što su, a što nisu teme. Prema indexu medijskih sloboda Reportera bez granica iz prosinca 2025. Hrvatska je doživjela pad od 12 mjesta i praktički se je prvi put našla u kategoriji zemalja sa teškom medijskom situacijom.

Poseban problem su SLAPP tužbe koje su način zastrašivanja novinara, medija i pripadnika civilnih organizacija. Postoji nekoliko kategorija ljudi koji podižu te tužbe. Najčešći tužitelji su političari. To su serijski tužitelji. Pomenuo bih Milijana Brkića, bivšeg potpredsjednik HDZ-a i potpredsjednika Sabora, koji je u jednom momentu imao preko 30 tužbi protiv novinara i medija.

Prije šest, sedam godina u vrijeme ravnatelja Kazimira Bačića Hrvatska radiotelevizija podigla je 36 tužbi protiv vlastitih novinara, novinarskih udruženja i drugih medija sa odštetnim zahtjevima od preko 300.000 eura.

I Sveučilište u Zagrebu u vrijeme kada je rektor bio Damir Boras dizalo je tužbe protiv novinara i medija. Tu su i razni tajkuni, ali i suci i sutkinje. Naravno da ima sjajnih sudaca i sutkinja i sjajnih presuda u korist novinarske struke, ali postoje i suci koji su, da tako kažem, tužibabe.

Recimo, Ivan Marković, sudac Županijskog suda u Zadru, podigao je 26 tužbi protiv novinara i medija. Hrvatska je dvije godine zaredom imala neslavnu titulu šampiona u SLAPP tužbama na evropskoj razini. Jedne godine šampion je bila Hrvatska radiotelevizija, a druge Zvonko Vrban, predsjednik Županijskog suda u Osijeku koji je pored ostalog tužio i našeg istaknutog kolegu Dragu Hedla i redakciju Telegram. To su bili odštetni zahtjevi od po stotinu tisuća eura i više. Prema podacima Hrvatskog novinarskog društva mi u ovom trenutku imamo najmanje 696 tužbi od kojih je veliki broj SLAPP tužbi.

Cilj tih tužbi je iscrpljivanje, zastrašivanje i nametanje cenzure. A da ne govorimo kakav to ima stravičan efekt na medije na lokalnoj razini gdje jedna presuda može značiti ključ u bravu. Ali bez obzira na sve to, zahvaljujući hrabrim novinarkama i novinarima, u Hrvatskoj je veliki broj moćnika bio smijenjen i morao je otići s funkcije upravo zbog njihovih istraživačkih tekstova. Veliki broj ministara u zadnjih 10 godina u mandatu gospodina Plenkovića otišao je sa funkcije zbog pritiska javnosti nakon tekstova naših kolegica i kolega.

Poanta je u tome da političari uopće ne razumiju ulogu medija. Uloga medija je da izvještavaju u interesu javnosti, a ne da budu njihov servis. S druge strane, moram da kažem da Hrvatsko novinarsko društvo ima jako dobru suradnju s policijom. Policija u velikom broju slučajeva odradi svoj dio posla, a onda stvar zapne u bespućima pravosuđa. Ali prema nekim presudama to je počelo da se mijenja, ali sporo.

Omer Karabeg: Kako se u Srbiji policija i pravosuđe odnose prema napadima na novinare, a često ima i fizičkih napada?

Željko Bodrožić: U Srbiji novinari moraju da strepe od državnog aparata. Jer policija se poslednjih godina pretvorila u pretorijansku gardu i ne štiti ni građane, a ni novinare kada su napadnuti. Naprotiv, nakon pada nadstrešnice i pogibije 16 ljudi u Novom Sadu zabeleženo je mnogo policijskih napada na novinare. Očigledno postoji sinhronizacija između navijačkih grupa i huligana i policije kada su u pitanju napadi na studente, demonstrante i novinare.

A kada neki slučaj dođe na sud, onda nastaje problem sa tužilaštvom jer je u tužilaštvu kao i u policiji manji deo ljudi voljan da radi profesionalno. O tome govori činjenica da su od stotinu i nešto predmeta napada na novinare samo jedan ili dva imali sudski epilog. Mi nemamo zaštitu državnog aparata. Dobar deo profesionalnih novinara je na udaru moćne, zločeste vlasti. Ona je privatizovala policiju koja nas ne štiti od napada huligana koji su takođe pod upravom režima.

NUNS i međunarodne organizacije zahtevaju istragu zbog pretnji novinarima Nove i Blica, kao i književniku Vidojkoviću i profesoru Gruhonjiću

NUNS i međunarodne organizacije zahtevaju istragu zbog pretnji novinarima Nove i Blica, kao i književniku Vidojkoviću i profesoru Gruhonjiću

Omer Karabeg: Postoji li u Srbiji podela na režimske i nezavisne novinare? Kojih je više – onih koji su u službi režima ili onih koji rade po pravilima profesije?

Željko Bodrožić: Čini mi se da od kraja osamdesetih ta podela nikad nije prestajala. Neki ljudi koji su tada bili u službi govora mržnje, nacionalizma i rata i danas su ne samo prisutni na medijskoj sceni, nego su dobili i naslednike. I danas takozvani novinari služe Velikoj Srbiji i srpskom svetu. Rade u medijima koji otvoreno propagiraju Vučićev režim ili u ušminkanim medijima koji to ne rade otvoreno, ali su u službi iste propagande. Mislim da je odnos 95 prema 5 posto u korist medija koji su u službi režima.

Omer Karabeg: Postoji li u Hrvatskoj podela na režimske i nezavisne medije kao u Srbiji.

Hrvoje Zovko: Ne postoji. Postoje mediji koji su kritički prema vlasti, a postoji i televizijski javni servis kojeg, kao što sam već rekao. kontrolira vlast. Ima i drugih medija koji su skloniji vlasti ili se kod njih vidi utjecaj vlasti. Ali podjela o kojoj govorite ne postoji. Naravno da ima medija gdje se osjeti nevidljiva ruka vlasti, ali ne na način Informera u Srbiji koji vodi otvorenu hajku protiv NUNS-a, televizije N1 i Nove, dnevnika Danas ili tjednika Radar i Vreme.

UNS: Kazniti odgovorne za pretnje Vidojkoviću i Kulačinu

UNS: Kazniti odgovorne za pretnje Vidojkoviću i Kulačinu

To u Hrvatskoj ne postoji. Ali postoji ambicija vlasti da disciplinira medijsku zajednicu. Znači postoje neovisni mediji, postoje mediji koji su manje neovisni, ali ne postoji situacija da se, kada kritizirate premijera ili predsjednika, na nekoj hrvatskoj inačici Informera raspiše tjeralica protiv vas.

Ja danas mogu slobodno kritizirati premijera i ne vjerujem da će večeras u Dnevniku Hrvatske radiotelevizije, štogod ja mislio o kući u kojoj sam radio više od 20 godina, biti objavljena moja slika uz svojevrsnu tjeralicu. Ali je činjenica da bi premijer želio biti urednik svih medija i da je u više navrata etiketirao medije ne baš lijepim rječima. Hrvatska je doživjela svojevrsni pad kada govorimo o neovisnosti medija. Pogotovo onih na lokalnoj razini čije je finansiranje u veliko mjeri ovisno od političkih stranaka, odnosno garnitura na vlasti.

$bp("TargetVideo_74022245",{"video":"2531577","width":"16","height":"9","id":"40420"})

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari Odustani od odgovora

document.addEventListener("DOMContentLiteSpeedLoaded",function(){document.body.addEventListener("click",function(event){if(event.target.matches(".comment-reply-link, #cancel-comment-reply-link")){turnstile.reset(".comment-form .cf-turnstile")}})})

Politika • 21.03.2026. 10:33 U Beogradu juče bio ruski ministar zbog kojeg je Ursula fon der Lajen otkazala susret sa premijerom Srbije

U Beogradu juče bio ruski ministar zbog kojeg je Ursula fon der Lajen otkazala susret sa premijerom Srbije

Život • 20.03.2026. 20:15 Loto rezultati: Koji brojevi su izvučeni u 23. kolu?

Loto rezultati: Koji brojevi su izvučeni u 23. kolu?

Politika • 21.03.2026. 18:17 Završen miting SNS-a u Beogradskoj areni: Vučić najavio pobedu, obratio se i Ivica Dačić

Završen miting SNS-a u Beogradskoj areni: Vučić najavio pobedu, obratio se i Ivica Dačić

Život • 20.03.2026. 12:59 Hrskava i osvežavajuća: Salata od šargarepe koja je gotova za nekoliko minuta i savršena za dane posta

Hrskava i osvežavajuća: Salata od šargarepe koja je gotova za nekoliko minuta i savršena za dane posta

Život • 21.03.2026. 00:01 Danas vikend kviz: Možete li do svih 15 tačnih odgovora ove nedelje?

Danas vikend kviz: Možete li do svih 15 tačnih odgovora ove nedelje?

© Danas