Bliski istok ponovo je na ivici ozbiljne eskalacije, a odnosi između Irana, Izraela i Sjedinjenih Američkih Država sve više podsjećaju na uvod u širi sukob s globalnim posljedicama. Dok rastu tenzije i cijene energenata, postavlja se pitanje koliko je svijet zapravo spreman za novu krizu – i kakve bi posljedice ona mogla imati za region Zapadnog Balkana.

O ovim temama govori prof. dr Sandi Dizdarević, univerzitetski profesor.

Kako ocjenjujete trenutnu eskalaciju između Irana, Izraela i SAD-a – radi li se o ograničenoj, kontrolisanoj konfrontaciji ili postoji realna opasnost od šireg, otvorenog sukoba? Koji faktori najviše utiču na ovu dinamiku?

U ovoj fazi kojoj sada svjedočimo mišljenja sam da se još uvijek radi o kontrolisanoj konfrontaciji. Što rat duže bude trajao, to će zahtijevati i promjenu njegovog karaktera. Kao što sam ranije predvidio agresiju Ruske Federacije na Ukrajinu i ukazao da rat neće završiti brzo, te da su najopasniji borci oni koji brane svoju kuću, čini se da će slično biti i u ovom slučaju.

Bez obzira na ishod, stratezi koji su planirali agresiju na Iran, čini se, svjesno su zanemarili ključne faktore i varijable, nastojeći uspostaviti sistem koordiniranih napada – kako vojnih, tako i obavještajnih – s ciljem promjene sistema vlasti. Bit ću vrlo direktan: mišljenja sam da promjena vlasti nije osnovni cilj ovog rata, ali je jasno da su velike sile u potpunosti zanemarile međunarodno pravo.

Do sada smo imali napade iz daljine, ali kako se sukob bude razvijao, to će kod Izraela i SAD-a izazivati određenu frustraciju, dok je kod Irana postignut neočekivani........

© BUKA Magazin