A povod su (slučajno) ova aktuelna zbivanja u vezi sa federalnim penzionerima. Naime, između ostalog, u jednom tekstu[1] navodi se da su „pojedina penzionerska udruženja povećala članarinu, pa tamo gdje je bila jednu ili dvije KM, sada je tri KM, a gdje je bila tri sada je pet KM“...

Inače, već je očigledno da su na onih minimalnih šesdesetak KM povećanja najniže penzije navalili bili trgovci podizanjem cijena i prije petog februara, pa su izgleda „zašmagali“ i (kolo)vođe penzionerskih udruženja. A, prema istom izvoru, u Federaciji BiH od 465.697 penzionera (koliko ih je primilo penziju za mjesec januar), njih oko 290.000 su članovi udruženja i županijskih udruga, a ako operiramo sa prosječnih tri KM mjesečne članarine doći ćemo do podatka da se na mjesečnom nivou od članarina „ubere“ oko 870 hiljada KM, ili čak cca 10 miliona i 440 hiljada KM za godinu dana.

Za Akta.ba piše: Jasmin Omeragić, ekonomist i certificirani računovođa sa višedecenijskim iskustvom u praksi i teoriji finansija, računovodstva, poreza i revizije

Naravno, nije to mala cifra – pogotovo kada se ista posmatra iz perspektive „cifre“ od onih 666,40 KM, a u strahu i bijedi su – goleme oči, jer najnižu penziju (i nešto manje od nje) prima čak 65% penzionera!

Istina, svako penzionersko/umirovljeničko udruženje svojim internim aktom utvrđuje iznos članarine koja se uplaćuje obustavom od penzije, a obustava se ustanovljava na temelju lično potpisane izjave od strane svakoga penzionera pojedinačno, te je tim činom dobrovoljno dat pristanak na to. Aktom se također utvrđuju sadržaj i iznosi benefita koje od članarine imaju članovi u udruženjima (posmrtnine, subvencije na lijekove, pomoć u hrani i higijenskim potrepštinama itd), i u tome smislu njihova prava su neprikosnovena. Napominje se da se iz sredstava prikupljenih od članarine u visini tri feninga po članu izdvaja i novac za federalni Savez, kao i za kantonalne saveze penzionera.

No ovi podaci, ali i zaključci i činjenice što proističu iz tih saznanja nisu tema našega razmatranja, ovo nas je samo podstaklo da se pozabavimo analizom javno dostupnih (i trenutno najaktuelnijih) podataka za 2024. godinu[2], vezanih za poslovanje neprofitnih organizacija (kojima pripadaju i penzionerska udruženja), a koji su objavljeni na web stranici FIA, a odnose se na pregled finansijskih pokazatelja za udruženja i fondacije u Federaciji BiH.

Udruženja i fondacije u brojkama

Dakle, publikacija iz koje smo preuzeli neke od podataka, opsežan je dokument čiji sadržaj zahvata 167 strana i koji predstavlja godišnji pregled rezultata poslovanja udruženja i fondacija. Formatiran je tabelarno i u grafikonima u kojima su adekvatno ilustrirani statistički presjeci, strukturalni omjeri i trendovi vremenskih serija rezultata finansijskog poslovanja, kao i pokazatelja finansijskih performansi udruženja i fondacija u Federaciji BiH.

Kako se u uvodniku ove publikacije navodi da su navedeni podaci „namijenjeni svim korisnicima koji imaju interes i bave se finansijskom i ekonomskom analizom i planiranjem“, te da će isti biti „od koristi najprije djelatnicima u makroekonomskom planiranju i upravljanju na svim nivoima društvenog uređenja, ali jednako tako i menadžmentu udruženja i fondacija, poslovnim asocijacijama, predstavnicima medija, te stručnoj, naučnoj i istraživačkoj javnosti“, tako stojimo s punim pravom na stanovištu da su sve naše analize dozvoljene, s napomenom da su proistekle iz najboljih namjera.

A, uistinu uopće se ne radi o „malim parama“; Naime, već iz samih zbirnih osnovnih pokazatelja za sva udruženja/udruge i fondacije/zaklade u Federaciji BiH može se steći dojam o relacijama novčanih sredstava, a isti kažu da:

broj udruženja/udruga i fondacija/zaklada (koje su podnijele svoje bilanse za 2024. godinu) iznosi ukupno 10.086, što je u odnosu na prethodnu 2023. godinu više za novih 367 udruženja. Napomenimo da po brojnosti prednjači Kanton Sarajevo sa 2.599 udruženja i fondacija, te da uz TK, Ze-Do, HNK i SB kanton „pokriva“ ukupno 80% od ukupnog broja udruženja i fondacija ;

broj udruženja/udruga i fondacija/zaklada (koje su podnijele svoje bilanse za 2024. godinu) iznosi ukupno 10.086, što je u odnosu na prethodnu 2023. godinu više za novih 367 udruženja. Napomenimo da po brojnosti prednjači Kanton Sarajevo sa 2.599 udruženja i fondacija, te da uz TK, Ze-Do, HNK i SB kanton „pokriva“ ukupno 80% od ukupnog broja udruženja i fondacija ;

vrijednost ukupne imovine svih udruženja i fondacija koncem 2024. godine iznosila je cca 1 milijardu i 222 milona KM, što je pojedinačno po subjektu u prosjeku 121 hiljada KM, što sigurno značajno premašuje vrijednost imovine ogromnog broja naših malih i mikro pravnih lica (a o obrtima da i ne pomišljamo). Najveću vrijednost imovine imaju udruženja iz Kantona Sarajevo i ona ukupno iznosi 820,2 miliona KM, ili 67% ukupne imovine svih udruženja i fondacija;

vrijednost ukupne imovine svih udruženja i fondacija koncem 2024. godine iznosila je cca 1 milijardu i 222 milona KM, što je pojedinačno po subjektu u prosjeku 121 hiljada KM, što sigurno značajno premašuje vrijednost imovine ogromnog broja naših malih i mikro pravnih lica (a o obrtima da i ne pomišljamo). Najveću vrijednost imovine imaju udruženja iz Kantona Sarajevo i ona ukupno iznosi 820,2 miliona KM, ili 67% ukupne imovine svih udruženja i fondacija;

ni ukupno ostvareni prihodi nisu za podcijeniti, jer se radi o cifri od 1 milijardu i 50 milona KM, ali je kuriozitet da je u tome iznosu ukupno bilo samo 189,5 milona KM iz budžeta, što upućuje na zaključak da su federalna udruženja i fondacije u 82% ostvarenih prihoda (usuđujemo se reći) – profitabilna. Po iznosu ostvarenih prihoda ponovo značajno prednjači kanton Sarajevo sa ukupno 671,1 milon KM, ali i sa jednom trećinom od ukupno ostvarenih prihoda iz budžeta;

ni ukupno ostvareni prihodi nisu za podcijeniti, jer se radi o cifri od 1 milijardu i 50 milona KM, ali je kuriozitet da je u tome iznosu ukupno bilo samo 189,5 milona KM iz budžeta, što upućuje na zaključak da su federalna udruženja i fondacije u 82% ostvarenih prihoda (usuđujemo se reći) – profitabilna. Po iznosu ostvarenih prihoda ponovo značajno prednjači kanton Sarajevo sa ukupno 671,1 milon KM, ali i sa jednom trećinom od ukupno ostvarenih prihoda iz budžeta;

broj zaposlenih bio je 6.454, što je u odnosu na prethodnu godinu skroman rast od 1,8%, ali je u odnosu na 2022. godinu broj radnika rastao za gotovo 10%. Od ukupnog broja zaposlenih 5.094 zaposlenika radili su u Kantonu Sarajevo, TK i HNK;

broj zaposlenih bio je 6.454, što je u odnosu na prethodnu godinu skroman rast od 1,8%, ali je u odnosu na 2022. godinu broj radnika rastao za gotovo 10%. Od ukupnog broja zaposlenih 5.094 zaposlenika radili su u Kantonu Sarajevo, TK i HNK;

višak prihoda nad rashodima ostvarilo je 5.725 udruženja i fondacija, a u vrijednosnom izrazu to je „lijepih“ 87,4 milona KM, dok je višak rashoda nad prihodima (ili gubitak u poslovanju) ostvarilo njih 3.715, i to u ukupnom iznosu od 33,4 milona KM. (s time što uzimamo sebi slobodu „uštimavanja“ računice, pa ćemo ustvrditi da je ukupno 646 udruženja poslovalo „s nulom“).

višak prihoda nad rashodima ostvarilo je 5.725 udruženja i fondacija, a u vrijednosnom izrazu to je „lijepih“ 87,4 milona KM, dok je višak rashoda nad prihodima (ili gubitak u poslovanju) ostvarilo njih 3.715, i to u ukupnom iznosu od 33,4 milona KM. (s time što uzimamo sebi slobodu „uštimavanja“ računice, pa ćemo ustvrditi da je ukupno 646 udruženja poslovalo „s nulom“).

Koncentracija biznisa neprofitnih organizacija po prihodima, zaposlenima i rezultatu poslovanja također je (vrlo) zanimljiva, ali uz napomenu da među njima – ipak nema penzionerskih udruženja

Struktura zbirnih finansijskih pokazatelja po područjima djelatnosti za udruženja i fondacije u Federaciji BiH slovima i brojevima možda ponajviše potvrđuje gdje se to zapravo „vrte“ najveće pare, odnosno pokazuje nam da i navodno neprofitno poslovanje ima itekako i svoje „biznis draži“. Tako, slijedom tabelarnih podataka, jasno se izdvajaju djelatnosti poput „Ostalih uslužnih djelatnosti“ u koje je svrstano čak 6.567 subjekata, u kojima je bilo angažirano 3.067 zaposlenika, koji su ostvarili gotovo pa polovinu (46,05%) ukupnog prihoda svih udruženja i fondacija u Federaciji BiH. Sa znatnim zaostatkom ovu granu slijedi djelatnost „Umjetnost, zabava i rekreacija“, koja je brojala 2.418 subjekata, zapošljavala 1.140 radnika i ostvarila zbirni ukupan prihod od 206 milona KM. Treće mjesto, sa značajno manjim brojem subjekata (njih 485) pripadalo je djelatnosti „Zdravstvene i socijalne zaštite“ koja je sa „skromnih“ 155 miliona KM ukupnog prihoda obezbjeđivala egzistenciju za čak 1.487 zaposlenika.

Kako god, proizilazi da su tri navedene djelatnosti obuhvatale ukupno 9.470 udruženja i fondacija, da su zahvatile ukupno veliku većinu prihoda (80,39%), te da su upošljavale ukupno 5.694 zaposlenika (ili čak blizu 90% od ukupnog broja radno angažiranih osoba u neprofitnom sektoru).

Ali, konstataciju da je koncentracija udruženja i fondacija, kako po brojnosti, tako i po ukupno ostvarenom prihodu i broju zaposlenih radnika najmasovnija upravo u tri navedene djelatnosti (od njih sveukupno 21 koliko je po nomenklaturi prikazano u publikaciji), potvrđuje i dodatno „oslikavaju“ i činjenice da:

od ukupno 10.086 udruženja i fondacija niti jedna od njih nije evidentirana u djelatnostima poput: vađenje ruda i kamena; snabdijevanje/opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, upravljanje/gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša; poslovanje nekritnanama i djelatnosti kućanstava kao poslodavaca; djelatnosti kućanstava koja proizvode različita dobra i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe; dok su

od ukupno 10.086 udruženja i fondacija niti jedna od njih nije evidentirana u djelatnostima poput: vađenje ruda i kamena; snabdijevanje/opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, upravljanje/gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša; poslovanje nekritnanama i djelatnosti kućanstava kao poslodavaca; djelatnosti kućanstava koja proizvode različita dobra i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe; dok su

od ukupno 10.086 udruženja i fondacija sa samo jednim subjektom evidentirane samo četiri djelatnosti, i to: proizvodnja i snabdijevanje/opskrba električnom energijom, gasom/plinom, parom i klimatizacija; građevinarstvo; trgovina na veliko i na malo; popravak/popravka motornih vozila i motocikala, kao i informacije i komunikacije.

od ukupno 10.086 udruženja i fondacija sa samo jednim subjektom evidentirane samo četiri djelatnosti, i to: proizvodnja i snabdijevanje/opskrba električnom energijom, gasom/plinom, parom i klimatizacija; građevinarstvo; trgovina na veliko i na malo; popravak/popravka motornih vozila i motocikala, kao i informacije i komunikacije.

No, kada je u fokusu visina iznosa ukupnog prihoda, u top 10 pojedinačnih subjekata čini se da primat drže „moćni i jaki“ (ali po rezultatu poslovanja relativno uspješni i po broju zaposlenih – „nezaposleni“), dok je slika ostalih (izuzimajući Agenciju za bankarstvo FBiH i Vanjskotrgovinsku komoru BiH), uglavnom „uramljena“ u socijal-demografsku klasiku ove naše države, po onoj poznatoj: neka nama hljeba i igara!!!

Naredni tabelarni prikaz, u kojem smo izdvojili samo one "najilustrativnije" pokazatelje, ponajbolji je manifest prethodno iznijetih konstatacija i zapažanja:

Naziv udruženja/fondacije

Višak prihoda nad rashodima

Višak rashoda nad prihodima

Nezavisni operator sistema u BiH

Nogometni/Fudbalski savez BiH Sarajevo-Novi Grad

Agencija za bankarstvo FBiH Sarajevo-Novo Sarajevo

Udruženje HO MFS-EMMAUS Doboj-Istok

Udruženje HO Merhamet MDD Sarajevo

Udruženje FK Sarajevo

Vanjskotrgovinska komora BiH Sarajevo-Centar

Obala Art Centar Sarajevo

Od komentara na prezentirane podatke ipak ćemo se uzdržati s obzirom da bi bilo veoma nezahvalno baviti se analizom pokazatelja ukoliko nememo svih relevantnih podataka, tako da smo smatrali da je sasvim dovoljno zadržati se na informativnom nivou prezentacije.

Također, bez namjere rangiranja po bilo kojem kriteriju, prezentirati ćemo i podatke o udruženjima i fondacijama koji su u 2024. godini „inkasirali“ više od jedan milon sredstva iz javnih budžeta naše države. Tako je Merhamet MDD Sarajevo – Stari Grad dobio 2.784.277 KM javnog novca, FK Velež Mostar 4.282.057 KM, Hrvatski sportski klub Zrinjski je dobio 3.173.000 KM, zatim su tu i Udruženje FK Željezničar Sarajevo sa 1.425.340 KM, SDP BiH Sarajevo sa 6.422.122 KM, te Stranka demokratske akcije Sarajevo-Centar sa 3.283.355 KM, zatim JU Centar za sport i rekreaciju - CSR Sarajevo sa 1.315.370 KM. Preko jedan milion KM iz budžeta dobili su i: Hrvatska demokratska zajednica BiH Mostar 2.290.018 KM, Turistička zajednica Grada Mostara 1.029.369 KM, Sportski savez USK Bihać 2.207.345 KM, P.O. Narod i pravda Sarajevo 1.197.763 KM, Univerzitet u Sarajevu-Katolički bogoslovni fakultet Sarajevo 1.467.856 KM, Demokratska fronta Sarajevo 1.001.472 KM, Gradski sportski savez Bihać 1.425.678 KM, kao i Udruga NK GOŠK Gabela Čapljina sa 1.563.900 KM.

No, ništa manje nije zanimljiva ni struktura rashoda neprofitnih organizacija, gdje ćemo se također ograničiti samo na tabelarnu prezentaciju, dakle – komentari rezervirani za čitaoce:

Struktura rashoda za sva udruženja i fondacije po kantonalnoj teritorijalnoj pripadnosti (u milionima KM)

Plaće i ostala primanja zaposlenih

Porezi i doprinosi koji ne zavise od rezultata

Na koncu, podsjetimo se kratko i na zakonski osnov poslovanja neprofitnih organizacija (ili: koliko su zapravo neprofitne organizacije inkorporirane i u profitne aktivnosti)

Slovo zakona kaže da se neprofitne organizacije ne osnivaju da bi se prioritetno bavile pružanjem usluga ili prodajom proizvoda zarad ostvarivanja profita (dobiti). Znači, njihova svrha je zadovoljenje općekorisnih ciljeva, a eventualna dobit koju udruženje ili fondacija ostvari iz nesrodnih privrednih djelatnosti se može upotrijebiti samo za ostvarivanje zakonitih ciljeva koji se utvrde statutom. Stoga se neprofitne organizacije temelje na propisima[1], a najčešće se organiziraju kao udruženje[2] ili fondacija[3]. Zakon im nije „natovario teret“ fiskalizacije prometa, no u smislu određivanja drugih djelatnosti koje ne podliježu obavezi evidentiranja prometa putem fiskalnih uređaja navedena su i udruženja i fondacije koja nisu registrirana za obavljanje privredne djelatnosti, što će reći da neprofitne organizacije koje obavljaju profitnu ili komercijalnu djelatnost, odnosno djelatnosti koje nisu zakonski oslobođene, smatraju se obveznikom fiskalizacije.

Neprofitne organizacije (većinski) svoje prihode ostvaruju prikupljanjem donacija, članarina/naknada, sponzorstava i slično, a svi ti prihodi su među onima koji su navedeni kao oslobađajući u skladu sa Zakonom i Pravilnikom o porezu na dobit (prihodi iz budžeta ili javnih fondova države, Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave; prihodi na osnovu sponzorstva ili donacija u novcu ili naturi, članarina, naknada i prihoda od prodaje ili prijenosa dobara).

No, „na terenu“ stvari stoje malo drugačije, jer neprofitne organizacije ostvaruju i dodatne prihode koji se svrstavaju u profitne ili komercijalne, a koje podliježu obavezi obračuna i plaćanja poreza na dobit.

Kada je PDV u pitanju[4], promet dobara i usluga koje su direktno povezane sa uslugama koje pružaju humanitarne, dobrotvorne i slične organizacije, udruženja i ostale neprofitne organizacije svojim članovima za članarinu, ali pod uslovom da takva oslobađanja ne dovode do poremećaja konkurencije na tržištu, dakle - nema plaćanja PDV-a.

No, ona neprofitna organizacija koja ostvaruje promet obavljanjem tržišne djelatnosti treba da vodi računa o tako ostvarenim prihodima, posebno u smislu ostvarenog oporezivog praga u toku kalendarske godine, jer u nekim situacijama neprofitne organizacije (i one koje nisu PDV obveznici) mogu da imaju izvjesne obaveze u skladu sa Zakonu o porezu na dodatnu vrijednost (situacije kada neprofitna organizacija koristi određenu uslugu od lica koje je registrirano u inostranstvu, a takva usluga po zakonu se smatra oporezivom u BiH.

Dakle, nije nimalo jednostavna, niti je tako laka za obavljati djelatnost udruženja i fondacija.

To potvrđuju i prethodno analizirani novčani iznosi koji se obrću upravo u transakcijama takvih subjekata.

A da li (kada i u kolikom obimu) organi nadzora i kontrole javnih prihoda vrše kontrolu poslovanja neprofitnih organizacija – do egzaktnih podataka (za sada) nismo mogli doći...

[1] Zakon o udruženjima i fondacijama Bosne i Hercegovine, Zakon o udruženjima i fondacijama Federacije Bosne i Hercegovine, Zakon o udruženjima i fondacijama Republike Srpske.

[2] Udruženje je svaki oblik dobrovoljnog povezivanja više fizičkih ili pravnih lica radi unapređenja i ostvarivanja nekog zajedničkog ili općeg interesa ili cilja, u skladu s Ustavom i Zakonom, a čija osnovna svrha nije sticanje dobiti.

[3] Fondacija je pravno lice koje nema svoje članstvo, a cilj njenog osnivanja je upravljanje određenom imovinom u općem ili zajedničkom interesu.

[4] Zakon o porezu na dodanu vrijednost član 24. tačka 8. Zakona o PDV, kao i član 28. stav 4. Pravilnika o primjeni Zakona o PDV.

[1] https://faktor.ba/bosna-i-hercegovina/aktuelno/mogu-li-penzionerska-udruzenja-natjerati-postojece-clanove-da-placaju-vise-clanarine/244636

[2] https://fia.ba/Upload/eBook-2024/Udruzenja/mobile/index.html

© Akta