Ilustracija / Foto Davor Kovačević

Ukidati politiku i gospodarstvo u strukovnim školama velika je greška. Svi će učenici, naravno, uskoro imati pravo glasa i utoliko je iznimno bitno da svi budu politički što pismeniji

U strukovnim srednjim školama smanjuje se satnica povijesti i geografije, a sada je na red došla i politika i gospodarstvo. Taj se predmet u trogodišnjim strukovnim školama u potpunosti ukida kao obavezan, a odluka o tome hoće li se možda ipak održavati prepušta se ravnateljima.

Pogrešna je to politika iz više razloga. Vjerojatno se u okviru cijele reforme popuštalo i zahtjevima poslodavaca koji obrazovanje na svim razinama vide isključivo u funkciji tržišta.

Sve što nije svrhovito za poslovni proces, za njih je nepotrebna drangulija. Za njih je logično da im, ako traže određene struke i specifična znanja, ne treba zaposlenik koji primjerice pasionirano prati što se zbiva na Bliskom istoku.

I još sve to stavlja u neki povijesni kontekst. No, oni i nisu ti koje bi se trebalo primarno pitati, jer je njihov interes – samo interes, koji je iz njihove perspektive legitiman, ali i brutalno sužen.

Ali, i da po strani ostavimo ove tržišne anomalije, naprosto je »po sebi« loše ljude tretirati kao da im šire obrazovanje i znanje više ne treba. Srednje škole, strukovne ili gimnazije, mogu biti »zadnja stanica« na obrazovnoj ljestvici, ali i odskočna daska za više.

U bilo kom trenutku mora se imati mogućnost izbora i promjene, horizontalno i vertikalno. Svi moraju imaju pravo pod jednakim se uvjetima dalje obrazovati. Mogućnost se nikome ne smije dokidati, nikoga plafonirati.

Građanski odgoj i politička pismenost su imperativ. Čovjek je biološko, ekonomsko, ali prije svega društveno biće, a onda i političko, jer život u zajednici traži dogovore i kompromise.

Oni se u liberalnoj demokraciji donose zajednički, ili bi se trebali donositi. Baš je zato iznimno bitno razvijati svijest da je potrebno imati stav; da ga nije uzaludno imati.

Svi su građani i politički akteri koji imaju prava i obaveze, ali na koncu i političku moć da stvari mijenjaju. Inače će se osjećati zapostavljeno i progovarati iz pozicije žrtve, što je plodno tlo za populizme, autoritarne režime i različite fobije i netrpeljivosti.

Zato je, dakle, katastrofalna pogreška iz dijela srednjih škola........

© Novi List