Izveštaj Fiskalnog saveta: Država finansira održavanje neuspešnog agrarnog modela, svako dalje „guranje pod tepih“ povećava ekonomske troškove
Srbiji je potrebna suštinska, dobro promišljena reforma agrarne politike. Poljoprivreda u Srbiji je trenutno u veoma lošem stanju, ukazao je Fiskalni savet u analizi „Poljoprivreda Srbije između stangacije i reforme: proizvodnja, cene i agrarna politika“.
Oni naglašavaju da u poslednjih 10-15 godina poljoprivreda Srbije uopšte nije povećavala svoju proizvodnju, iako je u isto vreme ostatak privrede porastao za oko 40 odsto.
Produktivnost rada je tek na trećini proseka EU, mlečnos t po kravi približno je upola manja, a prinosi po hektaru za oko četvrtinu niži. Dodatno, čak 90 odsto traktora i tri četvrtine kombajna starije je od deset godina, pokazuje njihova analiza.
Poljoprivrednici: Uvoznici i prerađivači drže monopol, država ih u tome podržava
Poljoprivrednici: Uvoznici i prerađivači drže monopol, država ih u tome podržava
Iz Fiskalnog saveta objašnjavaju da međunarodna konkurentnost sektora postepeno slabi, na šta ukazuje osetno brži rast uvoza od izvoza, dok je proizvodnja znatno nestabilnija nego u većini evropskih zemalja, pre svega, zbog nedovoljnog prilagođavanja sušama i drugim klimatskim rizicima.
Oni upozoravaju da verovatno najveće ograničenje za budući razvoj poljoprivrede predstavlja brzo smanjivanje radne snage. Iznose podatak da je između dva Popisa poljoprivrede ukupan obim rada u sektoru smanjen za više od 20 odsto, a da je gotovo polovina nosilaca gazdinstava danas starija od 65 godina.
Problem nije koliko država izdvaja, već kako ta sredstva koristi
Iz Fiskalnog saveta naglašavaju da država mora da napravi zaokret u agrarnoj politici. Međutim, oni smatraju da se za poljoprivredu već opredeljuje dovoljno sredstava iz budžeta, odnosno oko 1,4 milijardi evra godišnje, te da neophodna reforma u načelu ne zahteva dodatna budžetska izdvajanja.
Problem je, ukazuju, struktura podrške, koja se bitno razlikuje od savremene agrarne prakse.
Za razliku od EU, u Srbiji su direktna plaćanja daleko više vezana za količinu proizvodnje, broj grla i utrošene........
