We use cookies to provide some features and experiences in QOSHE

More information  .  Close
Aa Aa Aa
- A +

Piše Miljenko Jergović: Matea Jelić, pobjednica iz malih gradova

1 1 124
01.08.2021

Svaki naš mali grad, svaka varoš, veće selo s tri semafora i apotekom, raseljeno naselje s propalom industrijom, mrtvim željezničkim kolodvorom i desetak kladionica, ima barem po jednu, a često i više sportskih dvorana. Jedna je sagrađena još u vrijeme socijalizma, samodoprinosom građana i sredstvima iz fonda za nerazvijene krajeve, druga je uz jedinu srednju školu, a treća je podignuta nakon rata, kad je ljudima trebalo pokazati da nisu zaboravljeni. I u svakom tom malenom gradu, pustoj varoši, selu s apotekom, u svakom tom kraljevskom, kneževskom i stolnom gradu naših zavičaja i domovina, uz sportsku dvoranu postoji barem po jedan trener iz nekoga ubi bože nekomercijalnog sporta.

Obično je riječ o kakvoj dalekoistočnoj borilačkoj vještini, uz koju idu i nekakav kanon i kodeks, neka filozofija s primijenjenim smislom života. Nekad davno, prije propasti malih gradova, bili su to karate i džudo, a danas se toga toliko već umnožilo da se provincije južno od Beča pomalo već pretvaraju u vježbaonice najraznovrsnijih orijentalnih šaketanja i premetanja, tako da nije sasvim daleko od pameti da će Balkan na kraju, nakon što se sasvim istroši na naciji i nacionalnom pitanju, završiti na budizmu, hinduizmu, šintoizmu. Preko tijela tako će se stići i do duše. A sve preko tih entuzijasta i osamljenika, koji se od očaja i čamotinje liječe kanonima i kodeksima dalekoistočnih borilačkih vještina. I onda njima zaraze mladost svog malog grada.

Pa se onda dogodi da se neka djevojčica ili neki dječak, zahvaljujući svom nespecifičnom talentu, koji, možda, nije bio daleko ni od talenta za balet ili za ples, te zahvaljujući talentu i trudu, sa svojom vještinom probiju sve do natjecanja u glavnome gradu. A onda, malo-pomalo, i do svijeta. A kako se svi naši mali gradovi nalaze u još manjim i beznačajnijim zemljama, dalekoistočne borilačke vještine najednom stječu nacionalni značaj i postaju element kolektivnog samopotvrđivanja – kao Nijemcima ili Francuzima poezija i književnost, općenito –........

© Večernji list


Get it on Google Play