Podijeli :
“Ideš u regiju budućeg velikog sukoba”, reče mi mjesec dana uoči planiranog odlaska u Japan nekadašnji diplomata. Bez ijednog “ako” ili “pod uslovom.”
Tačno 37 dana kasnije nalazim se na Inazumi. Riječ je o razaraču Japanskih pomorskih snaga za samoodbranu (JMSDF). Torpedne cijevi, protivbrodske rakete, top 76 mm… Ovaj razarač dio je najveće baze JMSDF u Kure distriktu. Inazuma znači munja. Za munjevitu reakciju, u slučaju potrebe, spremaju se japanski marinci.
“Uz zračnu podršku, svakodnevno vršimo patrole i istrage. Često radimo zajedničke vježbe sa Amerikancima. Do sada smo imali zajedničke vježbe sa mornaricama članicama NATO-a i drugim mornaricama, ne samo u vodama oko Japana, već i u inostranstvu. Broj naših operacija se povećao od usvajanja nove Politike nacionalne sigurnosti. Uvijek smo spremni da reagujemo, ako dođe do naloga. Planiramo rasporediti dodatne nove razarače kako bismo ojačali postojeću flotu”, kaže Yuhi Iwamori iz Ureda pomorskog osoblja u Ministarstvu odbrane Japana.
Za to vrijeme kineska vojska pojačava svoje vježbe oko Tajvana. “Zajednički mač-2024B” naziv je četvrte velike vježbe sprovedene u blizini ovog ostrva u posljednje dvije godine. Nikad više kineskih ratnih aviona oko Tajvana, saopštili su iz ministarstva odbrane u Tajpeiju 14. oktobra. Samo sedam dana kasnije uslijedila je nova vježba.
Tajvan je bio japanska kolonija prije ujedinjenja s Kinom na kraju Drugog svjetskog rata. Odvojio se od Kine 1949. kada su nacionalisti Čang Kaj-šeka pobjegli na ostrvo nakon što su ih komunisti Mao Ce-tunga pobijedili u građanskom ratu i preuzeli vlast.
Peking vidi ostrvo kao otcjepljenu provinciju koja će, kad tad, ponovo biti dio Kine. Više puta su obećali da će silom zauzeti Tajvan ako bude potrebno. Posljednjih godina Kinezi ubrzano jačaju svoju vojsku i približavaju se najmoćnijoj svjetskoj sili. U fokusu odnosa Sjedinjenih Američkih Država i Kine je pitanje Tajvana. Još nezadugo američki predsjednik Joe Biden obećao je da će SAD vojno zaštiti ostrvo ako bude napadnuto. Kamen temeljac američke sigurnosne politike u Istočnoj Aziji decenijama je Savez s Japanom. Sada, uloga Japana u globalnoj sigurnosti raste kako se povećavaju izazovi. Najveći je Kina.
“Mnogo je varijabli u našoj odluci trebamo li biti vojno uključeni ili ne. Teško je reći, prognozirati u ovom trenutku. Ako nije tajvanska strana ona koja je isprovocirala Kinu i ako je riječ o jednostranoj odluci XI Jinpinga da nešto učini i ako SAD odluče da intervenišu oni će sigurno morati koristiti baze koje se nalaze u Japanu, pitat će nas ‘mogu li koristiti te baze’, a mi najvjerojatnije nećemo reći ‘ne’. To znači da ćemo se automatski uključiti u vojni sukob, najvjerojatnije”, poručuje istaknuti gostujući profesor na Tokijskom ženskom kršćanskom........