Različiti akteri grozničavo pokušavaju prije mogućeg povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću ostvariti svoje ciljeve. Bruxelles i Berlin strahuju od toga da će on srezati američku pomoć i ostaviti i Europu i Ukrajinu na cjedilu, prepuštene kremaljskoj samovolji. Pored toga, Europska unija se boji i novih trgovinskih ratova koji će negativno utjecati na gospodarski rat u Europi, ali i djelovati destabilizirajuće u Istočnoj Aziji. Trump tvrdi kako bi u roku dan-dva okončao rat u Ukrajini, no to se u Europi čita kao popuštanje Rusiji i prihvaćanje okupacije Donbasa i Krima. Uz to, od njega se očekuje da bude ratoborniji prema Pekingu i Teheranu te da nudi posredovanje u izraelsko-palestinskom sukobu koje neće jamčiti teritorijalno zaokruženu te ekonomski i politički održivu palestinsku državu.

Uz ipak ograničenu podršku Zapada, Ukrajincima kronično ponestaje ljudstva na srednji i dulji rok, a Rusija je nedavno osigurala i uključivanje sjevernokorejske vojske u rat. Uporišta na istoku Ukrajine ponovno padaju te je izvjesno da će prije zimskog zatišja ruska vojska osigurati dodatne proboje.

Netanjahu smatra kako je sada trenutak kada će do kraja skinuti rukavice i istovremeno nastupiti i protiv Teherana i protiv njihovih saveznika koji drže Izrael u okruženju. Nada se kako je svijet skrenuo pogled s Gaze koja je zgarište bez jasne vizije tko će i kako tamo obnoviti život, gospodarstvo i političku vlast. Hamas je potučen, ali ne i potpuno poražen, a sve se čini kako izraelske snage namjeravaju dugoročno ostati prisutne u Pojasu. Intervencija u južnom Libanonu može možda doista izvući tu zemlju iz stiska Hezbolaha, ali može se pretvoriti u još jednu nedorečenu vojnu operaciju otvorenog kraja koja će trajno destabilizirati........

© tportal