Kao što smo već i ranije bili spominjali u prethodnim kolumnama o američkim izborima, anketni podatci, posebice u ključnim državama bojišnicama, ali i podatci o tržištu vrijednosnih papira ukazivali su da Donald Trump ima veće šanse za pobjedu na izborima, da može čak i premoćno pobijediti (preko 300 izborničkih glasova) i da će republikanci svakako imati većinu u Senatu. U trenutku završetka ovog članka još nisu objavljeni cjeloviti rezultati, posebice za Zastupnički dom, no moglo se već i tada reći da republikanci imaju jasnu mogućnost postići ono što se u američkom političkom žargonu zove trifecta, tj. situaciju da ista stranka kontrolira i Bijelu kuću i oba doma Kongresa.
U američkoj povijesti je 19 potpredsjednika, od ukupno 49, bilo u utrci za Bijelu kuću. Samo njih šest je i pobijelilo na predsjedničkim izborima – John Adams, Thomas Jefferson, Martin Van Buren, Richard Nixon, George H. W. Bush te Joe Biden. Prije Kamale Harris, zadnji potpredsjednik koji je bio kandidat, ali je izgubio na izborima, bio je Al Gore 2000. nakon što je bio potpredsjednik pod Billom Clintonom. Gore je pobijedio prema pučkim glasovima, no za dlaku je izgubio u Izborničkom kolegiju nakon dramatičnog i osporavanog ponovnog prebrojavanja glasova na Floridi. Od sedam američkih predsjednika koji su nakon gubitka reizbora ponovno pokušali osvojiti predsjedničke izbore, samo je dvojici to pošlo za rukom – Groveru Clevelandu 1892. godine te Donaldu Trumpu u utorak. Martin Van Buren je čak dva puta pokušao ponovno postati predsjednik – 1844. nije dobio nominaciju Demokratske stranke, a 1848. je bio neuspješni kandidat male Stranke slobodne zemlje (Free Soil Party).
Donald Trump uspio je osvojiti većinu u trima saveznim državama u kojima se već godinama klatno biračkog raspoloženja kreće u istom smjeru – Pennsylvaniji, Michiganu i Wisconsinu. Premda se očekivalo da bi birači arapskog podrijetla, koji su brojni u Michiganu, mogli kazniti Harris zbog nezadovoljstva........