Prije nekoliko dana potpredsjednica Europske komisije zadužena za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica pozvala je države članice da razmotre spuštanje dobne granice za glasanje. U tom kontekstu uputila je poziv Saboru da u idućem sazivu povede raspravu o toj temi. Dio je to kampanje europskih institucija kojom žele podići svijest građana o važnosti glasanja te osigurati veću izlaznost na nadolazećim izborima za Europski parlament 9. lipnja.
Tko je do sada snizio dobnu granicu, koji je uopće odnos dobi i biračkoga prava te što se o ovoj temi do sada zbivalo u hrvatskoj javnosti?
Izvan Europe aktivno biračko pravo omogućeno je mlađima od 18 u nekolicini zemalja u Srednjoj i Južnoj Americi te Aziji.
U Argentini i Brazilu obavezno je za sve birače, no dragovoljno je za 16-godišnjake i 17-godišnjake, kao i za starije od sedamdeset godina. Jednako pravilo vrijedi u Ekvadoru, s time da obavezno glasanje prestaje s navršenih 65 godina. U Nikaragvi nema obaveznog glasanja, a biračko pravo na svim izborima stječe se s napunjenih 16 godina. Na Kubi se također može glasati već sa 16, no budući da se radi o jednostranačkoj komunističkoj diktaturi, to nema nekakvog praktičnog utjecaja na izborni proces.
S napunjenih 17 godina moguće je ostvariti aktivno pravo glasa na svim izborima u Indoneziji te Istočnom Timoru. Biračko pravo stječe se sa 17 godina i u Sjevernoj Koreji te je obavezno za sve građane. Međutim, kao i u slučaju Kube, biračko pravo sa 17 ili 77 godina malo znači kada čovjek živi u represivnoj diktaturi.
U Europi sa 16 godina na svim izborima mogu glasati mladi Austrijanci i Maltežani, a mladi Grci koji pune 17 godina u godini održavanja izbora mogu sudjelovati na njima, bez obzira na njihov tip.
Krug zemalja je širi ako uzmemo u obzir i one koje omogućavaju maloljetnicima (prema hrvatskom zakonu, osobe između 15. i 18.........