Najdugovječniji europski premijer nije izdržao pod naletom nabujale Tise. Nakon 16 godina, Viktor Orbán silazi s mjesta šefa mađarske vlade. Njegov izazivač, Péter Magyar, sa Strankom poštovanja i slobode (TISZA), čije ime asocira na drugu po dužini mađarsku rijeku, pobijedio je jer je su birači odlučili kazniti korupciju i pokušati popraviti uzdrmane institucije, a ne zato što su nužno htjeli veliki ideološki zaokret. TISZA i Magyar su centristička verzija Fidesza, čvrsto u krilu euroatlantskih integracija i Europske pučke stranke. Istovremeno, ovi izbori izbacili su iz parlamenta sve stranke lijevo od centra.

Izborni sustav: kada izgubiš po vlastitim pravilima

Nakon izmjene Ustava 2012. godine te stupanja na snagu novog izbornog zakona 2014. godine, Orbán je upravo s postojećim kombiniranim izbornim sustavom, koji unatoč kompenzacijskom mehanizmu, ima snažne disproporcijske učinke, zacementirao dvotrećinsku većinu svojeg Fidesza (zajedno s malim demokršćanskim koalicijskim partnerom, strankom KDNP). Sada je taj isti izborni sustav kumovao tome da je Magyarova stranka dosegla dvotrećinsku većinu.

Dvotrećinska većina kao brana promjeni ustava i organskih zakona, kao i smjenama u ključnim javnim institucijama, trebala je biti zalog kontinuiteta Fideszovog utjecaja na mađarsku politiku, pravosuđe i javne financije čak i u slučaju silaska s vlasti. Organski zakoni uključuju niz pravne regulative koja se tiče izbornog zakona, medijskog sustava, javnih financija, obiteljskog zakonodavstva te odnosa države i vjerskih zajednica. Sada i to lagano otpada, budući da će TISZA imati potrebnu većinu u parlamentu.

Sustav koji je trebao spriječiti ili barem ublažiti poraz spada u kombinirane izborne sustave koji imaju pretežito većinske učinke. Parlament ima 199 zastupnika, od kojih se 106 bira u jednomandatnim izbornim okruzima, a preostalih 93 s nacionalne liste. Mandati s nacionalne liste dijele se prema D'Hondtovoj metodi listama koje na razini Mađarske dobiju pet posto, s time da koalicijske liste dviju stranaka moraju preskočiti prag od 10, a one od tri ili više čak od 15 posto.

Liste nacionalnih manjina (13 službeno priznatih, uključujući hrvatsku manjinu) natječu se u listovnom dijelu izbora, s time da za mandat trebaju osvojiti jednu četvrtinu glasova koji su prosječno potrebni za listovni mandat (broj danih glasova podijeljen s 93). Ako ne uspiju u tome, manjinski kandidat mogu djelovati kao manjinski glasnogovornici koji imaju pravo raspravnog sudjelovanja u radu parlamenta bez prava glasa.

Kompenzacijski mehanizam između........

© tportal