Naime, ova stranka je službeno registrirana nekoliko dana nakon što je 15. ožujka stupila na snagu Predsjednikova odluka o raspisivanju izbora. Stoga prema zakonu DIP treba odbaciti njihovu listu kao nepravovaljanu, što je i učinio. Međutim, nakon njihove žalbe, Ustavni sud treba donijeti pravorijek o tome je li takvom odlukom DIP prekršio ustavna prava o slobodnom udruživanju i stranačkom natjecanju, što bi impliciralo da odredbu o povezivanju datuma raspisivanja izbora i zadnjeg moguće datuma za registraciju stranaka koje žele sudjelovati na tim izborima.
Treba podsjetiti da su sve ostale stranke koje su izrazile namjeru sudjelovanja na ovim izborima registrirane još lani ili ranije ove godine. Registar stranaka, od početka godine „bogatiji“ za još sedam stranaka – Javno dobro, Republika, Pokret za životinje, Agrarna stranka – pokret za hrvatsku poljoprivredu, Pravo i pravda, Ričard Nezavisni, Zajedno Hrvatska, Demokršćani. Prema Registru stranaka, u evidenciji postoji 231 politička stranka koja je prestala s radom, te 161 aktivna stranka, što znači da je ipak lagano krenula konsolidacija izborne ponude u Hrvatskoj, usprkos i dalje živahnom procesu osnivanja novih političkih stranaka.
U siječnju je bila i osnivačka skupština Plavog grada, nove stranke desne ruke pokojnog Milana Bandića, Ivice Lovrića koji se razišao sa Strankom rada i solidarnosti, koja ne sudjeluje na ovogodišnjim parlamentarnim izborima. Međutim, Plavi grad je za sada registriran kao udruga, a ne (još) kao stranka, te je, prema prvi izjavama, orijentiran isključivo na Zagreb, tj. na lokalne izbore. Na kandidacijskim listama nema više Abecede demokracije, male stranke koja je redovito, zbog abecede, bila prva na glasačkim listićima, a kratko vrijeme je bila i parlamentarna zahvaljujući manevrima bivšeg zastupnika Ivana Pernara koji je time htio sačuvati novce za rad stranke od svoje sada već bivše stranke Živi zid.
Inače, tresla se brda – a rodio se miš – niti je Predsjednikovo ime osvanulo na listi, niti je on predložio svoju neovisnu listu – niti je Ustavni sud išta poništio ili najavio da bi mogao poništiti, osim što treba odgovoriti na žalbu stranke Demokršćani.
Još jedna naizgled nebitna, no često spominjana stvar – ono što je u žargon europske politike ušlo iz njemačkog – izraz Spitzenkandidat – na hrvatskom se jednostavno zove – nositelj liste, pojam koji nam je svima poznat godinama. Nekakve udomaćenice kao što su 'špicenkandidat' ili 'špic-kandidat' su rogobatne i sasvim nepotrebne te pokazuju manjak jezične kulture na stranačkoj sceni.
Međutim, institut nositelja liste je nešto što više ne postoji. Da, 1990-ih je doista jedna osoba mogla biti........