We use cookies to provide some features and experiences in QOSHE

More information  .  Close
Aa Aa Aa
- A +

Što bih sve nekad trebao učiniti da anonimno zaprijetim novinarskoj provalnici koja je mom idolu upala u posjed? Ma nema šanse, ostao bih 'mirni susjed', čedan suprug i uzoran roditelj

1 2 11
28.08.2021

Tjednima me, ma zapravo već i mjesecima, progoni slutnja da je sve bliži trenutak kad će sva ta mržnja, što se već dugo – a naročito kroz posljednju godinu i pol – akumulira na internetu, naprosto prsnuti u stvarnost poput odskočne protupješadijske mine ili onih 'zvončića' iz kasetnih bombi, bez imalo interesa u čijem će tijelu šrapneli završiti.

komentar renata baretića

komentar renata baretića

komentar renata baretića

Ta me slutnja prati otkako sam se zatekao u razgovoru s kolegom koji tvrdi – sažet ću njegovu teoriju na najbitnije – kako je 'bolje da idioti svoje frustracije i bijes istresaju na internetu, nego uživo'. Spominjao je pritom i svog znanca, psihijatra, koji mu je objasnio da svi ti nesretnici, nakon što se isprolijevaju po društvenim mrežama, forumima i komentarima, na ulicu izlaze znatno smireniji i zadovoljniji no što bi bili kad bi sav taj amok iznosili među ljude samo u svojoj glavi. Sve u svemu, ovako su ipak bezopasniji, misle njih dvojica.

Meni se ipak čini da nisu. Naime, i pisanje (u najboljem slučaju, znamo – jedva polupismeno) gadarija na internetu jest nasilništvo u javnosti, bez obzira na lažno ime i sliku. To dopre do znatno više ljudi no što bi doprlo da samo urlaš u birtiji ili na zidiću ispred mini-marketa. Osim toga, tamo bi mogao dobiti i batine od nekoga tko s jednakom strašću zastupa dijametralno suprotne stavove. Da nema interneta, svi........

© tportal


Get it on Google Play