We use cookies to provide some features and experiences in QOSHE

More information  .  Close
Aa Aa Aa
- A +

Neuroza na vrhuncu: Ispucali smo sve antirecesijske metke, što kad dođe neizbježna nova kriza?

4 1 0
09.10.2019

Periodične fluktuacije ekonomske aktivnosti koje učestalije nazivamo poslovnim ciklusom vrlo su složena pojava čijim se izučavanjem bavi makroekonomija. Poslovne cikluse prvi je prije točno dva stoljeća definirao francuski povjesničar i politički ekonomist Jean Charles de Sisimodi, a za trenutno dominantnu teoriju realnih poslovnih ciklusa, kojom se objašnjava dinamika poslovnih ciklusa, dvojica američkih ekonomista, Finn Kydland i Edward Prescott, dobila su 2004. godine Nobelovu nagradu. No bez obzira na dva stoljeća dugu tradiciju izučavanja kompleksnih čimbenika koji utječu na izmjene ekonomskih ekspanzija i recesija, ekonomska znanost još ne može s uspjehom predvidjeti kada će nastupiti sljedeća recesija.

Najbolji dokaz za to jest posljednja recesija iz 2008. godine, a koja je praktički preko noći pomela svjetsku ekonomiju, no modeli koji služe za predviđanje kretanja ekonomske aktivnosti nisu detektirali bilo kakvu njenu naznaku. Od tada je prošlo 11 godina, svjetska ekonomija se (za razliku od hrvatske) vrlo brzo oporavila i nastavila snažno rasti. No od početka ove godine sve je vidljivija tjeskoba vezana za sljedeću recesiju. Recesijski narativ zahvatio je i strane i domaće medije, a sve jača recesijska neuroza osjeća se kako kod građana, tako i kod poduzetnika. I iako su ekonomski zakoni neumoljivi, pa nakon svake ekspanzije slijedi recesija (pogotovo u situaciji u kojoj je u većini zemalja od zadnje recesije prošlo više od desetljeća), sljedeće recesije se i kod kuće i globalno pribojavamo znatno više nego što je to uobičajeno.

neće biti dobro, osim ako...

Mario Draghi

komentar maruške vizek

Postoji više međusobno povezanih razloga za to što sljedeća recesija izaziva toliku kolektivnu neurozu, no svima njima značajna je bitna karakteristika. Naime, svi oni, bilo da se potvrde kao točni ili ne, trenutno sugeriraju da se i svjetska ekonomija i sama ekonomska politika nalaze na prekretnici kakva nije zabilježena gotovo pola stoljeća. Karakter ove prekretnice takav je da nije u potpunosti izvjesno hoće li ekonomske politike biti u stanju nositi se s novom recesijom. Nije izvjesno ni to hoće li nakon te nove recesije svjetsko gospodarstvo nastaviti s trendom rasta zabilježenim u zadnjih nekoliko desetljeća, a sve više se postavlja i pitanje je li tekući način na koji funkcioniraju ekonomije razvijenih zemalja uopće održiv.

Prvi razlog koji stvara dojam da je svjetska ekonomija na prekretnici jest čudnovati novi svijet u koji nas je dovela eksperimentalna monetarna politika koja se u ekonomski razvijenim zemljama provodi od zadnje recesije. Sve je počelo takozvanim kvantitativnim olakšanjem, mjerom monetarne politike koja je omogućila središnjim bankama da otkupe ogromne količine državnih i korporativnih obveznica s ciljem upumpavanja svježeg novca u financijski sustav te oživljavanja ekonomske aktivnosti nakon silovitog šoka i........

© tportal