We use cookies to provide some features and experiences in QOSHE

More information  .  Close
Aa Aa Aa
- A +

Sve dok Putinova armada hara Ukrajinom, za mene je potpuno irelevantno da napadnuta država nije uzorna demokracija

4 4 30
29.03.2022

Za još članaka ovog autora pretplatite se na newsletter autora.

Neki naši promatrači drakonske ruske invazije na Ukrajinu javljaju mi se ovih dana s primjedbom da sam se ”nekritički” opredijelila, da ”navijam” za Ukrajinu i da su od mene očekivali više ”objektivnosti”. Dio njih su zaluđeni putinofili s kojima stvarno nemam volje raspravljati o elementarnim pojmovima, ali ima u toj skupini i onih koji kažu da ”nisu za Putina”, da je Putin diktator koji je upropastio i Rusiju, ali da im smeta što se zapadni mediji sada generalno okrenuli ”idealiziranju” Volodimira Zelenskog i njegove zemlje, a guraju pod tepih da Ukrajina ”nipošto nije uzorna demokracija”.

Članak se nastavlja ispod oglasa

O tome ne pišete, opominje me sinoć gospođa iz Zagreba koja je više godina radila u velikom ukrajinskom gradu kao izaslanica za resor ljudskih prava jedne ugledne međunarodne organizacije. Žao mi je tih ljudi, kaže, ali neću zauzimati stranu kao što vi to činite.

Demokracija se popravlja u miru, ne pod bombama

Rekla sam joj na to kako je – sve dok Putinova armada hara Ukrajinom – za mene potpuno irelevantna činjenica da napadnuta država nije uzorna demokracija. Demokracija se popravlja u miru, a ne pod bombama, svaka država ima pravo na to. A vojna agresija, u kojoj se osvajaju tuđi teritoriji, ubija i protjeruje civilno stanovništvo i cijeli gradovi pretvaraju u prah i pepeo – za mene je crta na kojoj ni o čemu drugome više ne može i ne treba biti rasprave.

Ukrajina, uostalom, živi u stanju invazije već osmu godinu, od Putinove aneksije Krima 2014. godine, ukrajinskog poluotoka koji je velik točno kao pola Hrvatske. Utoliko im se možda može malo i progledati kroz prste što se u tom razdoblju sukoba, previranja i straha nisu izgradili u uzornu demokraciju i što novi predsjednik Zelenski, u službi od 2019. godine, nije uspio odgovoriti svim izazovima izgradnje boljeg društva.

Koji su to izazovi bili, reći će nam vrlo pouzdan izvor, a to je Human Rights Watch, globalna organizacija za zaštitu i promicanje ljudskih prava sa sjedištem u New Yorku i uredima u Moskvi, Berlinu, Bruxellesu, Chicagu, Ženevi, Johannesburgu, Londonu, Los Angelesu, Parizu, San Franciscu, Tokiju, Torontu i Washingtonu.

Izvještaj o stanju ljudskih prava u Ukrajini

Iz redovitih godišnjih izvještaja Human Rights Watcha o stanju ljudskih prava u državama svijeta mediji obično prenesu samo dio koji se tiče njihove zemlje tako da će se u Hrvatskoj sadržaj podnaslova ”Ukrajina” iz ovogodišnjeg izdanja uglavnom čitati po prvi put. Izvještaj HRW za 2022. godinu publiciran je početkom godine, dakle prije prvog dana Putinovog rata, a analiza se odnosi na prethodnu godinu. Upozorenja Human Rights Watcha prenosimo zato da se vidi s kojim je unutarnjim problemima Ukrajina dočekala ulazak tenkova Ruske Federacije i kako je na njih odgovarala prije nego što je nastupio ovaj pakao.

Idemo, dakle, na izvještaj, a on se velikim dijelom bavi stanjem u pobunjeničkim regijama pod ruskom palicom, Donjecku i Luhansku (Donbas), i na prethodno anektiranom Krimu. HRW je utvrdio da se upravo u tim dijelovima Ukrajine, gdje je centralna vlast istisnuta, događaju najgora i najmasovnija kršenja ljudskih prava civilnog stanovništva, a njihovi su protagonisti ”oružane skupine oslonjene na podršku Rusije”.

Tortura, odvođenje ljudi i otmice

”Oružani konflikt u regiji Donbas predstavlja veliku prijetnju sigurnosti već osiromašenih građana”, piše HRW, a ona uključuje smanjenu dostupnost hrane, stanovanja, školovanja, zdravstvene zaštite i mirovina. Sukobi se nastavljaju unatoč službenom prekidu vatre, a u njima konstantno stradava stanovništvo. Prema podacima misije UN-a, u prvih šest mjeseci prošle godine, u granatiranjima i pucnjavama ubijeno je i ranjeno 56 civila.

Naoružane skupine koje podupire Rusija nastavljaju s torturom, odvođenjem ljudi i otmicama, navodi se u izvještaju. U srpnju prošle godine te su skupine držale u zarobljeništvu 300 do 400 osoba s područja Donbasa.

Nije prijavljeno da bi ukrajinske vlasti postupale na isti način. No, istraga o slučajevima navodnog odvođenja ljudi u zatvoreništvo 2016. godine, za što se sumnjiče ukrajinske tajne službe, još uvijek je otvorena i ne daje rezultata. Kao čin dobre volje, u kolovozu 2021. ukrajinska je vlada privremeno suspendirala propis po kome su se umirovljenici iz područja koja nisu pod kontrolom vlasti morali posebno registrirati da bi mogli primati penziju.

Članak se nastavlja ispod oglasa

Muškarci na okupiranom Krimu prisilno mobilizirani

Što se tiče okupiranog Krima, stanje nije ništa bolje. U Donbasu i na Krimu građani nemaju adekvatnu liječničku skrb. Oko 1,3 milijuna ljudi ne........

© Telegram


Get it on Google Play