We use cookies to provide some features and experiences in QOSHE

More information  .  Close
Aa Aa Aa
- A +

Mikročipovi u cjepivu, duboka država i laži o koroni: zašto nam javne rasprave djeluju sumanuto?

4 2 18
23.12.2020

Jedan domaći poduzetnik pisao je po fejsu da su mjere osmišljene kako bi se omogućile prazne ulice za terorističko divljanje. Za logički slijed njegovog razmišljanja koristi se cirkularna inverzija, pa krećemo od kraja, da bismo izmislili početak: na ulicama Beča došlo je do terorističkog napada. Do napada je došlo dok su na snazi bile mjere. Iz toga slijedi, da je do mjera došlo kako bi došlo i do napada, a to znamo, jer je u vrijeme mjera došlo do napada

Oko 21 sat i 40 minuta po lokalnom vremenu, američku krstaricu USS Maine, usidrenu nasred havanske luke, zatresla je gruba eksplozija. To, da se Maine 15. veljače 1898. godine uopće nalazila u Havani, bila je anomalija, zamršen splet okolnosti poput štrajka pitsburških rudara i nesporazuma s dobavljačima.

Budžetirana 1886., konstrukcija krstarice odužila se u nedogled, a kad je za devet godina konačno krenula u aktivnu službu bila je, prema izvještajima stručnih časopisa iz pera suvremenika, tehnološki pregažena: pretroma da bude brzi probijač i preslaba da bude moderna oklopnjača, kakvima su raspolagale mornarice drugih država.

Stoga je u siječnju 1898. godine putem Floride – pod komandom veterana Građanskog rata, Charlesa Dwighta Sigsbeeja – poslana u Havanu, na nezahtjevnu i gotovo pa diplomatsku misiju, kao upozorenje španjolskoj kruni i kubanskim pobunjenicima: da u međusobnim bitkama, ratu za kubansku nezavisnost, na umu imaju i američku imovinu.

Mjesec dana kasnije, od snažne eksplozije nesretna USS Maine potonula je na dno havanske luke, s 260 mrtvih mornara i časnika, uhvaćenih na spavanju. Prvi izvještaji o tragediji kojima su probudili predsjednika McKinleya govorili su o nesretnom slučaju, slučajnom požaru u spremištu ugljena.

Među preživjela 94 člana posade bilo je mnogih koji su sumnjali u to: brod s njihovim kolegama, smatrali su, mogla je potopiti isključivo interna sabotaža ili španjolska mina.

Ono što je uslijedilo jedna je od najpoznatijih epizoda rane faze američkog novinarstva. Njujorški tabloidi, pušteni s lanca, namirisali su opijajuću histeriju novoprobuđenog američkog zanosa. O događajima u Havani izvještavali su neprekidno – novi svjedoci, službeni nalazi, mišljenja stručnjaka, a od američkih vlasti tražili su oštar odgovor i nasrtaj na Španjolsku, diskreditiranu ranijim izvještajima o ratnim zločinima na kubanskom tlu.

“Remember the Maine! To hell with Spain!”, glasio je popularni slogan, štampan na naslovnici Hearstovog Journala.

Javno mišljenje ubrzo se raskolilo, potpuno i nepovratno, u ratne agitatore s jedne strane i uvjerene pacifiste s druge. Štampale su se propagandne ilustracije, optuživalo se i harasiralo, tražilo krvnike i progonilo izdajnike. Svaka, pa i najmanja crtica koja je išla u prilog jednima, beskonačno se ponavljala, preuveličavala i dekontekstualizirala.

Nije se radilo o jednostavnom sukobu mišljenja, već o opsežnom i frontalnom sukobu s faktima. Oba tabora izvlačila su nove iskaze, brojke i stručnjake, često fabricirane ili uljepšane, kako bi dodatno potkrijepili što su zastupali, i zatim na temelju navodnih saznanja gradili fantastične priče s likovima i zapletima – tko je i zašto imao motiva lažirati istinu, u čijem se stolu kriju ključni papiri, koji bogataš ima važna polja na Kubi.

Ovisno o tome jesi li bio za hitnu invaziju na španjolski imperij, ili za mirno razrješenje tragične nesreće, kupovao si novine koje su odražavale što već misliš, i dodatno te pumpale. Danas iz brojnih studija znamo: dopaminska ugoda intenzivno nas ispunjava dok konzumiramo informacije koje potvrđuju naše prethodno vjerovanje, čak i onda, kad slutimo da bi mogle biti netočne.

Dva mjeseca nakon potonuća, u vrtlogu međusobnih optuživanja, američka administracija krenula je u rat, prvi u kojem će okusiti radosti intervencionizma. Dan-danas o razlozima potonuća USS Mainea i početka Španjolsko-američkog rata vode se mukotrpne rasprave. Zašto se društvo u toj mjeri raskolilo i što se točno dogodilo?

Sredinom pretprošlog stoljeća, tehničke inovacije dovele su do povoljnijih i efikasnijih štamparskih strojeva; povoljni strojevi vodili su ka eksploziji dnevnog tiska, dotad u podmazanim šakama stranačkih prvaka; eksplozija dnevnog tiska značila je golem broj novih naslova, autora, stajališta i, što bi se danas reklo, narativa.

Devedesetih godina 19. stoljeća njujorškim ulicama, rukama mahom maloljetnih kolportera, strujala su tuceta dnevnih novina:........

© Telegram


Get it on Google Play