Bespoštedno novinarstvo ne financiraju vlasti, bespoštedno novinarstvo financiraju čitatelji. Podržite Telegram. Više o pretplati saznajte ovdje.
U državnoj blagajni imamo višak od 520 milijuna eura, informacija je koju su jučer prenijeli gotovo svi mediji. Radilo bi se o zaista lijepoj vijesti da je taj novac, kojim čudom, pao s neba. No, nažalost, radi se o novcu koji su u proračun uplatili građani i poduzeća, tako da se nemaju čemu veseliti.
Umjesto u njihovim džepovima, te stotine milijuna eura “viška sada su pod kontrolom HDZ-ove vlade, koja će odlučiti kako će taj novac biti utrošen. Hoće li se njime kupovati birači, malo obnoviti vozni park državne administracije, zaposliti još članova stranke ili raspisivati sumnjivi natječaji za nabavu ovog ili onog.
1 euro = 7,53450 kuna
Vlada ‘pomaže’ građanima njihovim novcem
Uglavnom, vijest koja, na prvu, nekome može zvučati pozitivno, zapravo i nije tako dobra. Vlada se zapravo bavi pretakanjem iz šupljeg u prazno, kada uzmemo u obzir da su u posljednjih par godina imali nekoliko programa pomoći građanima i gospodarstvu.
Prvo zbog lockdowna za vrijeme pandemije, a sada zbog vrlo visoke inflacije. Iz Vlade se često hvale da su građanima i poduzećima podijelili milijarde, ali ne kažu odakle im taj novac. Odgovor je: od tih istih građana i poduzeća.
HEP-u dajemo tri Pelješka mosta
Najbolji primjer za to jest situacija s HEP-om. Vlada je kao mjeru pomoći ograničila cijenu struje. Struja je, usprkos poskupljenju na tržištima, za većinu potrošača ostala jeftina, ali je zato HEP, prodajući ispod cijene stvorio gubitke.
Kako ne bi završio u bankrotu, Vlada je odlučila HEP-u dati 900 milijuna eura – dio kao dokapitalizaciju, a dio kao zajam. Ako se još niste navikli na eure, radi se o oko 6,8 milijardi kuna. Za one koji vole računati u Pelješkim mostovima, to je otprilike tri mosta.
Novac je to koji opet, na žalost, neće pasti s neba, nego će ga dati građani. Isto ti potrošači struje kojima je Vlada kao pomogla ograničenjem cijene. Doduše, neće ga platiti na računu za struju, već kroz sve ostale poreze. Platit će ga dok će plaćati račun u trgovini, kroz PDV od 25 posto, koji je među najvišima u Europi, kroz porez na dohodak, trošarine koje čine oko polovice cijene goriva itd.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ako radite i u krizi, stiže vam poseban porez
Dio od tog “viška” u proračunu došao je i od poreza na ekstraprofit koji je privremeno uveden pod izgovorom energetske krize. Europska unija predvidjela je da članice uvedu privremeni poseban porez kojim će se energetskim kompanijama naplatiti veći porez, ako su imale izvanredno visoku dobit zbog rasta cijena nafte. Ali, kako to kod nas obično biva, Vlada je tu direktivu iskoristila kako bi taj porez naplatila svima koji su dobro poslovali, a ne samo energetskim kompanijama.
Znači, Vlada “zbog krize” uvodi poseban porez. Njime kažnjava sve kompanije koje su usprkos krizi uspjele dobro poslovati, isplaćivati plaće i zapošljavati, iako njihovo poslovanje nema nikakve veze s naftom. Taj novac onda usisava u proračun, kako bi njime raspolagala Vlada, a ne oni koji su ga zaista i zaradili.
Članak se nastavlja ispod oglasa
U državnoj blagajni imamo višak od 520 milijuna eura, informacija je koju su jučer prenijeli gotovo svi mediji. Radilo bi se o zaista lijepoj vijesti da je taj novac, kojim čudom, pao s neba. No, nažalost, radi se o novcu koji su u proračun uplatili građani i poduzeća, tako da se nemaju čemu veseliti.
Umjesto u njihovim džepovima, te stotine milijuna eura “viška sada su pod kontrolom HDZ-ove vlade, koja će odlučiti kako će taj novac biti utrošen. Hoće li se njime kupovati birači, malo obnoviti vozni park državne administracije, zaposliti još članova stranke ili raspisivati sumnjivi natječaji za nabavu ovog ili onog.
1 euro = 7,53450 kuna
Uglavnom, vijest koja, na prvu, nekome može zvučati pozitivno, zapravo i nije tako dobra. Vlada se zapravo bavi pretakanjem iz šupljeg u prazno, kada uzmemo u obzir da su u posljednjih par godina imali nekoliko programa pomoći građanima i gospodarstvu.
Prvo zbog lockdowna za vrijeme pandemije, a sada zbog vrlo visoke inflacije. Iz Vlade se često hvale da su građanima i poduzećima podijelili milijarde, ali ne kažu odakle im taj novac. Odgovor je: od tih istih građana i poduzeća.
Najbolji primjer za to jest situacija s HEP-om. Vlada je kao mjeru pomoći ograničila cijenu struje. Struja je, usprkos poskupljenju na tržištima, za većinu potrošača ostala jeftina, ali je zato HEP, prodajući ispod cijene stvorio gubitke.
Kako ne bi završio u bankrotu, Vlada je odlučila HEP-u dati 900 milijuna eura – dio kao dokapitalizaciju, a dio kao zajam. Ako se još niste navikli na eure, radi se o oko 6,8 milijardi kuna. Za one koji vole računati u Pelješkim mostovima, to je otprilike tri mosta.
Novac je to koji opet, na žalost, neće pasti s neba, nego će ga dati građani. Isto ti potrošači struje kojima je Vlada kao pomogla ograničenjem cijene. Doduše, neće ga platiti na računu za struju, već kroz sve ostale poreze. Platit će ga dok će plaćati račun u trgovini, kroz PDV od 25 posto, koji je među najvišima u Europi, kroz porez na dohodak, trošarine koje čine oko polovice cijene goriva itd.
Dio od tog “viška” u proračunu došao je i od poreza na ekstraprofit koji je privremeno uveden pod izgovorom energetske krize. Europska unija predvidjela je da članice uvedu privremeni poseban porez kojim će se energetskim kompanijama naplatiti veći porez, ako su imale izvanredno visoku dobit zbog rasta cijena nafte. Ali, kako to kod nas obično biva, Vlada je tu direktivu iskoristila kako bi taj porez naplatila svima koji su dobro poslovali, a ne samo energetskim kompanijama.
Znači, Vlada “zbog krize” uvodi poseban porez. Njime kažnjava sve kompanije koje su usprkos krizi uspjele dobro poslovati, isplaćivati plaće i zapošljavati, iako njihovo poslovanje nema nikakve veze s naftom. Taj novac onda usisava u proračun, kako bi njime raspolagala Vlada, a ne oni koji su ga zaista i zaradili.
Za neograničeno čitanje Telegrama i podršku istraživačkim serijalima, pretplatite se na Telegram.
1 euro = 7,53450 kuna
login
who are we?
contact us
qosheapp
Toi Staff
Andrew Mitrovica
Gideon Levy
Belen Fernandez
Marwan Bishara
Timotej Milanov
Tafi Mhaka
Ahmadi Ali
visit website
