Bespoštedno novinarstvo ne financiraju vlasti, bespoštedno novinarstvo financiraju čitatelji. Podržite Telegram. Više o pretplati saznajte ovdje.
Iza nas je desetljeće povijesno niskih kamatnih stopa, koje je uslijedilo nakon globalne financijske krize 2008. godine. Središnje banke su kao odgovor na krizu srezale kamatne stope s ciljem poticanja gospodarskog rasta.
Pad kamata direktno su osjetili i građani, kroz pojeftinjenje kredita, što je za dužnike bilo povoljno, ali su pale i kamate na štednju, što baš i nije išlo na ruku onima s viškom novca na štednji.
1 euro = 7,53450 kuna
Banke podizanjem kamata pokušale “ohladiti” inflaciju
U posljednje vrijeme središnje banke ponovno su krenule s podizanjem kamatnih stopa, kao odgovor na inflaciju, odnosno rast cijena, do kojeg je došlo kombinacijom više uzroka. Na rast cijena utjecalo je “štampanje novca” u vrijeme koronakrize, zatim je došlo do rasta cijena energenata, koji je dodatno ubrzao nakon ruske agresije na Ukrajinu.
Inflacija je u Hrvatskoj, ali i ostatku EU, dosegnula dvoznamenkaste stope, što mnoge zemlje ne pamte još od 2. svjetskog rata te su središnje banke odlučile “ohladiti” tržište podizanjem kamatnih stopa.
Kamatne stope rastu – smanjuje se potražnja i padaju cijene
Mehanizam se da prilično jednostavno objasniti na primjeru tržišta nekretnina – što je svima blisko područje. Krediti s niskim kamatama dostupniji su potrošačima i primamljiviji. Potrošači se zadužuju više nego inače i kupuju nekretnine, što onda dovodi do porasta njihove cijene.
VIŠE NA WEBU
Prazna mjesta na kruzerima za sezonu '2023. prodaju se gotovo besplatno. Provjerite što se nudi + destinacije i cijene
Cijene presađivanja kose za 2023. mogle bi vas iznenaditi. Provjerite kako izgleda kosa nakon tretmana
Kada krediti poskupljuju, interes za njima opada, kao i potražnja za nekretninama, čija cijena onda pada. Primjer je maksimalno pojednostavljen, ali otprilike pokazuje mehanizam funkcioniranja tržišta.
Inflacija se još uvijek drži i nije značajnije pala
Usprkos tome što su kamatne stope središnjih banaka već neko vrijeme u porastu, inflacija je još uvijek prilično visoka, iako se prema prognozama većine ekonomista očekuje njezin daljnji pad. S prošlogodišnjih oko 12 posto, ove godine trebala bi pasti na oko 6 posto, pa se onda u narednim godinama vratiti na “normalne” razine od 2 do 3 posto.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Što se tiče kamatnih stopa središnjih banaka, one su dugo vremena bile oko nule da bi se sada kretale oko 3 do 4 posto, što je velik porast koji je prilično snažno pogodio dio dužnika s promjenjivim kamatnim stopama.
MMF: Čim popusti inflacija, središnje banke spuštaju kamate
No, zanimljivo je da Međunarodni monetarni fond (MMF) prognozira da će se s padom inflacije kamatne stope središnjih banaka opet vratiti na vrlo niske razine – tamo gdje su bile prije koronakrize.
Na svom blogu, u članku koji je dio globalnih ekonomskih prognoza MMF-a, iznose podatke koji pokazuju da su kamatne stope zapravo već desetljećima u padu te da će, dugoročno gledano, na smanjenje inflacije, kao jedan od faktora, utjecati i starenje stanovništva.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Naime, u većini razvijenih zemalja, ljudi postotak svojih prihoda troše dok su mlađi. U fazi formiranja obitelji, kupnje nekretnine, kupnje automobila. Također, ljudi dok su mlađi više troše na izlaske, putovanja i slično. U starijoj dobi ljudi su uglavnom skloniji mirnijem životu, uz koji onda ide i niža potrošnja, a to onda utječe i na kretanje cijena.
Iza nas je desetljeće povijesno niskih kamatnih stopa, koje je uslijedilo nakon globalne financijske krize 2008. godine. Središnje banke su kao odgovor na krizu srezale kamatne stope s ciljem poticanja gospodarskog rasta.
Pad kamata direktno su osjetili i građani, kroz pojeftinjenje kredita, što je za dužnike bilo povoljno, ali su pale i kamate na štednju, što baš i nije išlo na ruku onima s viškom novca na štednji.
1 euro = 7,53450 kuna
U posljednje vrijeme središnje banke ponovno su krenule s podizanjem kamatnih stopa, kao odgovor na inflaciju, odnosno rast cijena, do kojeg je došlo kombinacijom više uzroka. Na rast cijena utjecalo je “štampanje novca” u vrijeme koronakrize, zatim je došlo do rasta cijena energenata, koji je dodatno ubrzao nakon ruske agresije na Ukrajinu.
Inflacija je u Hrvatskoj, ali i ostatku EU, dosegnula dvoznamenkaste stope, što mnoge zemlje ne pamte još od 2. svjetskog rata te su središnje banke odlučile “ohladiti” tržište podizanjem kamatnih stopa.
Mehanizam se da prilično jednostavno objasniti na primjeru tržišta nekretnina – što je svima blisko područje. Krediti s niskim kamatama dostupniji su potrošačima i primamljiviji. Potrošači se zadužuju više nego inače i kupuju nekretnine, što onda dovodi do porasta njihove cijene.
VIŠE NA WEBU
Prazna mjesta na kruzerima za sezonu '2023. prodaju se gotovo besplatno. Provjerite što se nudi + destinacije i cijene
Cijene presađivanja kose za 2023. mogle bi vas iznenaditi. Provjerite kako izgleda kosa nakon tretmana
Kada krediti poskupljuju, interes za njima opada, kao i potražnja za nekretninama, čija cijena onda pada. Primjer je maksimalno pojednostavljen, ali otprilike pokazuje mehanizam funkcioniranja tržišta.
Usprkos tome što su kamatne stope središnjih banaka već neko vrijeme u porastu, inflacija je još uvijek prilično visoka, iako se prema prognozama većine ekonomista očekuje njezin daljnji pad. S prošlogodišnjih oko 12 posto, ove godine trebala bi pasti na oko 6 posto, pa se onda u narednim godinama vratiti na “normalne” razine od 2 do 3 posto.
Što se tiče kamatnih stopa središnjih banaka, one su dugo vremena bile oko nule da bi se sada kretale oko 3 do 4 posto, što je velik porast koji je prilično snažno pogodio dio dužnika s promjenjivim kamatnim stopama.
No, zanimljivo je da Međunarodni monetarni fond (MMF) prognozira da će se s padom inflacije kamatne stope središnjih banaka opet vratiti na vrlo niske razine – tamo gdje su bile prije koronakrize.
Na svom blogu, u članku koji je dio globalnih ekonomskih prognoza MMF-a, iznose podatke koji pokazuju da su kamatne stope zapravo već desetljećima u padu te da će, dugoročno gledano, na smanjenje inflacije, kao jedan od faktora, utjecati i starenje stanovništva.
Naime, u većini razvijenih zemalja, ljudi postotak svojih prihoda troše dok su mlađi. U fazi formiranja obitelji, kupnje nekretnine, kupnje automobila. Također, ljudi dok su mlađi više troše na izlaske, putovanja i slično. U starijoj dobi ljudi su uglavnom skloniji mirnijem životu, uz koji onda ide i niža potrošnja, a to onda utječe i na kretanje cijena.
Za neograničeno čitanje Telegrama i podršku istraživačkim serijalima, pretplatite se na Telegram.
1 euro = 7,53450 kuna
login
who are we?
contact us
qosheapp
Toi Staff
Andrew Mitrovica
Gideon Levy
Belen Fernandez
Marwan Bishara
Timotej Milanov
Tafi Mhaka
Grant Arthur Gochin
Ahmadi Ali
visit website
