Bespoštedno novinarstvo ne financiraju vlasti, bespoštedno novinarstvo financiraju čitatelji. Podržite Telegram. Više o pretplati saznajte ovdje.

U nedjelju sam putem internetske tražilice pokušao pronaći izjave premijera Andreja Plenkovića o stranim radnicima u Hrvatskoj, njihovome položaju i broju koji je u vrijeme njegovoga premijerskog mandata povećan 15 puta, te najavama mogućih imigracijskih politika. Uspio sam pronaći dvije izjave, prvu iz srpnja 2019. kada je najavio povećanje kvota za strane radnike i drugu iz rujna ove godine prigodom svečane sjednice Skupštine Varaždinske županije.

Trajno mlijeko 'z bregov 2,8%m.m.

5,34 € (40,23 kn)

Saznaj više

Domaći mlinci S-BUDGET

1,39 € (10,47 kn)

Saznaj više

Orah jezgra

4,49 € (33,83 kn)
7,99 € (60,20 kn)

Saznaj više

Pšenično brašno S-BUDGET glatko T-550

2,85 € (21,47 kn)

Saznaj više

Čupavci S-BUDGET

2,29 € (17,25 kn)

Saznaj više

Svježa jaja S-BUDGET M razred

2,99 € (22,53 kn)
3,99 € (30,06 kn)

-25%

Saznaj više

Božićna kopča

0,99 € (7,46 kn)

Saznaj više

Kozice 41-60 kom/kg

12,99 € (97,87 kn)

Saznaj više

Staklene kuglice mini

3,49 € (26,30 kn)

Saznaj više

Hladno dimljeni losos SPAR

3,49 € (26,30 kn)
3,99 € (30,06 kn)

-12%

Saznaj više

Mađarica SPAR

3,29 € (24,79 kn)
4,39 € (33,08 kn)

-25%

Saznaj više

Margarin S-BUDGET

0,49 € (3,69 kn)

Saznaj više

Trajno mlijeko 'z bregov 2,8%m.m.

5,34 € (40,23 kn)

Saznaj više

Domaći mlinci S-BUDGET

1,39 € (10,47 kn)

Saznaj više

Orah jezgra

4,49 € (33,83 kn)
7,99 € (60,20 kn)

Saznaj više

Pšenično brašno S-BUDGET glatko T-550

2,85 € (21,47 kn)

Saznaj više

Čupavci S-BUDGET

2,29 € (17,25 kn)

Saznaj više

Svježa jaja S-BUDGET M razred

2,99 € (22,53 kn)
3,99 € (30,06 kn)

-25%

Saznaj više

Božićna kopča

0,99 € (7,46 kn)

Saznaj više

Kozice 41-60 kom/kg

12,99 € (97,87 kn)

Saznaj više

Staklene kuglice mini

3,49 € (26,30 kn)

Saznaj više

Hladno dimljeni losos SPAR

3,49 € (26,30 kn)
3,99 € (30,06 kn)

-12%

Saznaj više

Mađarica SPAR

3,29 € (24,79 kn)
4,39 € (33,08 kn)

-25%

Saznaj više

Margarin S-BUDGET

0,49 € (3,69 kn)

Saznaj više

Trajno mlijeko 'z bregov 2,8%m.m.

5,34 € (40,23 kn)

Saznaj više

Domaći mlinci S-BUDGET

1,39 € (10,47 kn)

Saznaj više

Orah jezgra

4,49 € (33,83 kn)
7,99 € (60,20 kn)

Saznaj više

1 euro = 7,53450 kuna

Ovu drugu potrebno je zbog njene ispraznosti i pomanjkanja bilo kakvoga sadržaja i citirati: “Ovo je županija u kojoj je razvijeno malo i srednje poduzetništvo, u kojoj su prisutna velika i značajna ulaganja i domaćih i stranih kompanija s izrazito rastućom prisutnošću stranih radnika. Sve to upućuje na činjenicu da smo u vremenu velikoga zamaha, velikoga investicijskog, infrastrukturnog ciklusa ulaganja, kakvo dugo nismo imali i to diljem Hrvatske.”

Povećanje broja stranaca do 30%

Prva vlada Andreja Plenkovića odobrila je 2017. godine 11.000 dozvola za strane radnike, 2019. izdano je 65.000 dozvola, sljedeće 2020. godine ta je kvota povećana na 78.470 dozvola, a zbog sve većih potreba na tržištu rada za deficitarnim zanimanjima u proljeće te godine kvote su ukinute s primjenom od 1. siječnja 2021. Prema podacima MUP-a do 30. studenoga ove godine ukupno je izdano 160.464 dozvola za boravak i rad stranaca.

Najveći broj dozvola izdan je za djelatnosti: graditeljstva (63.632), turizma i ugostiteljstva (43.951) i industrije (22.249). Prema državljanstvu na prvome mjestu i dalje su radnici iz Bosne i Hercegovine (36.012), slijede državljani Srbije (22.976), Nepala (20.899), Indije (14.317), Sjeverne Makedonije (12.927) i Filipina (10.166).

Koncem studenoga Hrvatska udruga poslodavaca u svome je tjednom biltenu iznijela procjenu da će sljedeće godine biti izdano više od 200.000 dozvola za boravak i rad i stranaca, a da će do 2030., uz prosječni gospodarski rast od 2,5 % godišnje, biti potrebno između 400.000 – 500.000 dozvola. Ako se te prognoze ostvare u Hrvatskoj će samo u jednome desetljeću udio stranih radnika biti povećan s 4 % na 25 % do 30 % što je realno tektonski događaj bez presedana ne samo za tržište rada, već za društvo u cjelini.

Tuđmanova vizija pala u vodu

Odgovore zbog čega je premijer Andrej Plenković o cijelomu tome fenomenu koji je značajno obilježio njegov premijerski mandat odlučio junački šutjeti nije teško pronaći. Ove je nedjelje HDZ obilježio 24. godišnjicu smrti Franje Tuđmana standardnim hagiografskim odnosom prema njegovome djelu i političkoj ostavštini.

Članak se nastavlja ispod oglasa

Tuđmanova vizija „jedinstva domovinske i iseljene Hrvatske“ u kojoj se ova druga u sve većemu broju vraća živjeti i raditi u Hrvatsku, zemlju prosperiteta i blagostanja, nasukala se na stvarne rezultate i posljedice dugovječne HDZ-ove vladavine. Umjesto dobrostojećih, radom, znanjem i vještinama oplemenjenih hrvatskih iseljenika, u Hrvatsku useljavaju nepalski, indijski i filipinski proleteri spremni na 12 do 16 sati rada dnevno svih sedam dana u tjednu.

Plenković o svemu tome šuti

U deset posljednjih godina barem je 300.000 Hrvatica i Hrvata iz domovinske Hrvatske privremeno ili trajno zamijenilo svoj hrvatski zavičaj njemačkim, irskim, nizozemskim, švedskim (nastavi niz) krajobrazima. Zbog toga je Andrej Plenković odlučio o svemu tome šutjeti, a vjernome HDZ-ovom stranačkom članstvu i pripadajućem biračkome tijelu i dalje neprekidno trubiti o veličini lika, djela i vizija Franje Tuđmana.

Staleška Hrvatska iz Tuđmanovih snova bila je zipka koju nježnom rukom naizmjenice, a ponekad i zajedno, njišu HDZ i Crkva u Hrvata te je možda i imala neke skromne šanse u drugoj polovini 19. stoljeća, ali u prvoj polovici ovoga ostvarenje takvih vizija moralo je Hrvatskoj priskrbiti fenjer u kompoziciji vlaka članica Europske unije.

Članak se nastavlja ispod oglasa

Konferencija Dubravke Šuice

U ponedjeljak je Predstavništvo Europske komisije u Zagrebu organiziralo „Konferenciju o demografskim promjenama u Hrvatskoj i Europi“ pod pokroviteljstvom Dubravke Šuice potpredsjednice Europske komisije za demokraciju i demografiju.

Jedan od uvodnih govornika bio je i Andrej Plenković, ali je još jednom propustio bilo što kazati o budućoj hrvatskoj imigracijskoj politici: „Ne pronađemo li učinkovita rješenja da u narednim desetljećima preokrenemo negativne demografske trendove, ugrozit će se sam opstanak Hrvatske, održivost mirovinskoga sustava, ekonomska vitalnost i konkurentnost zemlje. Mi smo prepoznali ovaj problem na početku našega mandata, te shvatili koliko je on važan izazov.“

Rješenja Europske unije

Umjesto premijera zakonite migracije usput je spomenula Dubravka Šuica promovirajući set mjera Europske komisije koje bi trebale osigurati sveobuhvatan pristup demografskim promjenama temeljen na četiri stupa. Prvi je potpora roditeljima u usklađivanju privatnoga i profesionalnog života, što uključuje kvalitetnu skrb za djecu. Druga je mjera potpora mladim naraštajima da napreduju, razvijaju vještine, imaju bolji pristup tržištu rada i cjenovno pristupačnome stanovanju.

Članak se nastavlja ispod oglasa

Treći je stup usmjeren na osnaživanje i očuvanje dobrobiti starijih osoba, posebice kroz odgovarajuće politike na području tržišta rada, a četvrti navodi da se problem manjka radne snage rješava zakonitim migracijama, kao dopuna iskorištavanju talenata iz Europske unije. Europska komisija u svome prijedlogu ne nudi jedinstven pristup demografskome problemu za sve države članice jer je svaka od njih u drugačijemu položaju i situaciji, nego daje skup mjera koje svaka članica može koristiti na način koji joj najbolje odgovora.

Svaki deseti građanin će biti stranac

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović jedini je barem otvorio temu o kojoj premijer uporno šuti: „Kad odete u bilo koji glavni europski grad, vidjet ćete da postoje odvojene četvrti u kojima zapravo žive ljudi koji su tu došli zbog zarade, ali nisu integrirani u društvo […] Strani radnici, ako ne nauče hrvatski jezik ili im se djeca ne obrazuju, osjećaju se izolirano u novoj sredini, a to donosi brojne probleme – ne samo socijalne, već i sigurnosne.“

Ministar Božinović nije dao odgovor kako Hrvatska može izbjeći zamke u koje su svojim imigracijskim politikama upale neke zapadnoeuropske zemlje, koja su to temeljna načela hrvatske imigracijske i integracijske politike, što Hrvatska zapravo nudi i daje imigrantima, a što zauzvrat od njih očekuje.

Članak se nastavlja ispod oglasa

U Hrvatskoj će za pet-šest godina svaki deseti odrasli stanovnik biti doseljenik s drugoga kontinenta te će započeti neumitan i nezaustavljiv proces spajanja ili zasnivanja novih useljeničkih obitelji. Ako ne želi njihovu getoizaciju Hrvatska mora što prije osmisliti i provoditi integracijske politike što uz kopiranje uspješnih europskih praksi ne bi trebao biti problem ni za ovdašnju državnu i lokalnu upravu. Ali nedostaje političke volje, a nje zasigurno neće biti prije parlamentarnih izbora.

U nedjelju sam putem internetske tražilice pokušao pronaći izjave premijera Andreja Plenkovića o stranim radnicima u Hrvatskoj, njihovome položaju i broju koji je u vrijeme njegovoga premijerskog mandata povećan 15 puta, te najavama mogućih imigracijskih politika. Uspio sam pronaći dvije izjave, prvu iz srpnja 2019. kada je najavio povećanje kvota za strane radnike i drugu iz rujna ove godine prigodom svečane sjednice Skupštine Varaždinske županije.

1 euro = 7,53450 kuna

Ovu drugu potrebno je zbog njene ispraznosti i pomanjkanja bilo kakvoga sadržaja i citirati: “Ovo je županija u kojoj je razvijeno malo i srednje poduzetništvo, u kojoj su prisutna velika i značajna ulaganja i domaćih i stranih kompanija s izrazito rastućom prisutnošću stranih radnika. Sve to upućuje na činjenicu da smo u vremenu velikoga zamaha, velikoga investicijskog, infrastrukturnog ciklusa ulaganja, kakvo dugo nismo imali i to diljem Hrvatske.”

Prva vlada Andreja Plenkovića odobrila je 2017. godine 11.000 dozvola za strane radnike, 2019. izdano je 65.000 dozvola, sljedeće 2020. godine ta je kvota povećana na 78.470 dozvola, a zbog sve većih potreba na tržištu rada za deficitarnim zanimanjima u proljeće te godine kvote su ukinute s primjenom od 1. siječnja 2021. Prema podacima MUP-a do 30. studenoga ove godine ukupno je izdano 160.464 dozvola za boravak i rad stranaca.

Najveći broj dozvola izdan je za djelatnosti: graditeljstva (63.632), turizma i ugostiteljstva (43.951) i industrije (22.249). Prema državljanstvu na prvome mjestu i dalje su radnici iz Bosne i Hercegovine (36.012), slijede državljani Srbije (22.976), Nepala (20.899), Indije (14.317), Sjeverne Makedonije (12.927) i Filipina (10.166).

Koncem studenoga Hrvatska udruga poslodavaca u svome je tjednom biltenu iznijela procjenu da će sljedeće godine biti izdano više od 200.000 dozvola za boravak i rad i stranaca, a da će do 2030., uz prosječni gospodarski rast od 2,5 % godišnje, biti potrebno između 400.000 – 500.000 dozvola. Ako se te prognoze ostvare u Hrvatskoj će samo u jednome desetljeću udio stranih radnika biti povećan s 4 % na 25 % do 30 % što je realno tektonski događaj bez presedana ne samo za tržište rada, već za društvo u cjelini.

Odgovore zbog čega je premijer Andrej Plenković o cijelomu tome fenomenu koji je značajno obilježio njegov premijerski mandat odlučio junački šutjeti nije teško pronaći. Ove je nedjelje HDZ obilježio 24. godišnjicu smrti Franje Tuđmana standardnim hagiografskim odnosom prema njegovome djelu i političkoj ostavštini.

Tuđmanova vizija „jedinstva domovinske i iseljene Hrvatske“ u kojoj se ova druga u sve većemu broju vraća živjeti i raditi u Hrvatsku, zemlju prosperiteta i blagostanja, nasukala se na stvarne rezultate i posljedice dugovječne HDZ-ove vladavine. Umjesto dobrostojećih, radom, znanjem i vještinama oplemenjenih hrvatskih iseljenika, u Hrvatsku useljavaju nepalski, indijski i filipinski proleteri spremni na 12 do 16 sati rada dnevno svih sedam dana u tjednu.

U deset posljednjih godina barem je 300.000 Hrvatica i Hrvata iz domovinske Hrvatske privremeno ili trajno zamijenilo svoj hrvatski zavičaj njemačkim, irskim, nizozemskim, švedskim (nastavi niz) krajobrazima. Zbog toga je Andrej Plenković odlučio o svemu tome šutjeti, a vjernome HDZ-ovom stranačkom članstvu i pripadajućem biračkome tijelu i dalje neprekidno trubiti o veličini lika, djela i vizija Franje Tuđmana.

Staleška Hrvatska iz Tuđmanovih snova bila je zipka koju nježnom rukom naizmjenice, a ponekad i zajedno, njišu HDZ i Crkva u Hrvata te je možda i imala neke skromne šanse u drugoj polovini 19. stoljeća, ali u prvoj polovici ovoga ostvarenje takvih vizija moralo je Hrvatskoj priskrbiti fenjer u kompoziciji vlaka članica Europske unije.

U ponedjeljak je Predstavništvo Europske komisije u Zagrebu organiziralo „Konferenciju o demografskim promjenama u Hrvatskoj i Europi“ pod pokroviteljstvom Dubravke Šuice potpredsjednice Europske komisije za demokraciju i demografiju.

Jedan od uvodnih govornika bio je i Andrej Plenković, ali je još jednom propustio bilo što kazati o budućoj hrvatskoj imigracijskoj politici: „Ne pronađemo li učinkovita rješenja da u narednim desetljećima preokrenemo negativne demografske trendove, ugrozit će se sam opstanak Hrvatske, održivost mirovinskoga sustava, ekonomska vitalnost i konkurentnost zemlje. Mi smo prepoznali ovaj problem na početku našega mandata, te shvatili koliko je on važan izazov.“

Umjesto premijera zakonite migracije usput je spomenula Dubravka Šuica promovirajući set mjera Europske komisije koje bi trebale osigurati sveobuhvatan pristup demografskim promjenama temeljen na četiri stupa. Prvi je potpora roditeljima u usklađivanju privatnoga i profesionalnog života, što uključuje kvalitetnu skrb za djecu. Druga je mjera potpora mladim naraštajima da napreduju, razvijaju vještine, imaju bolji pristup tržištu rada i cjenovno pristupačnome stanovanju.

Treći je stup usmjeren na osnaživanje i očuvanje dobrobiti starijih osoba, posebice kroz odgovarajuće politike na području tržišta rada, a četvrti navodi da se problem manjka radne snage rješava zakonitim migracijama, kao dopuna iskorištavanju talenata iz Europske unije. Europska komisija u svome prijedlogu ne nudi jedinstven pristup demografskome problemu za sve države članice jer je svaka od njih u drugačijemu položaju i situaciji, nego daje skup mjera koje svaka članica može koristiti na način koji joj najbolje odgovora.

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović jedini je barem otvorio temu o kojoj premijer uporno šuti: „Kad odete u bilo koji glavni europski grad, vidjet ćete da postoje odvojene četvrti u kojima zapravo žive ljudi koji su tu došli zbog zarade, ali nisu integrirani u društvo […] Strani radnici, ako ne nauče hrvatski jezik ili im se djeca ne obrazuju, osjećaju se izolirano u novoj sredini, a to donosi brojne probleme – ne samo socijalne, već i sigurnosne.“

Ministar Božinović nije dao odgovor kako Hrvatska može izbjeći zamke u koje su svojim imigracijskim politikama upale neke zapadnoeuropske zemlje, koja su to temeljna načela hrvatske imigracijske i integracijske politike, što Hrvatska zapravo nudi i daje imigrantima, a što zauzvrat od njih očekuje.

U Hrvatskoj će za pet-šest godina svaki deseti odrasli stanovnik biti doseljenik s drugoga kontinenta te će započeti neumitan i nezaustavljiv proces spajanja ili zasnivanja novih useljeničkih obitelji. Ako ne želi njihovu getoizaciju Hrvatska mora što prije osmisliti i provoditi integracijske politike što uz kopiranje uspješnih europskih praksi ne bi trebao biti problem ni za ovdašnju državnu i lokalnu upravu. Ali nedostaje političke volje, a nje zasigurno neće biti prije parlamentarnih izbora.

Za neograničeno čitanje Telegrama i podršku istraživačkim serijalima, pretplatite se na Telegram.

Već imam pretplatu

neograničen pristup svim člancima najkvalitetnijih novinara u Hrvatskoj

premium iskustvo čitanja s manje oglasa i specijalnim newsletterima

posebni popusti na top knjige, predstave, muzeje i streaminge

QOSHE - Zašto Plenković junački šuti o ovoj važnoj temi? U Hrvatskoj će za pet-šest godina svaki deseti odrasli biti stranac - Goranko Fižulić
menu_open
Columnists Actual . Favourites . Archive
We use cookies to provide some features and experiences in QOSHE

More information  .  Close
Aa Aa Aa
- A +

Zašto Plenković junački šuti o ovoj važnoj temi? U Hrvatskoj će za pet-šest godina svaki deseti odrasli biti stranac

12 0
13.12.2023

Bespoštedno novinarstvo ne financiraju vlasti, bespoštedno novinarstvo financiraju čitatelji. Podržite Telegram. Više o pretplati saznajte ovdje.

U nedjelju sam putem internetske tražilice pokušao pronaći izjave premijera Andreja Plenkovića o stranim radnicima u Hrvatskoj, njihovome položaju i broju koji je u vrijeme njegovoga premijerskog mandata povećan 15 puta, te najavama mogućih imigracijskih politika. Uspio sam pronaći dvije izjave, prvu iz srpnja 2019. kada je najavio povećanje kvota za strane radnike i drugu iz rujna ove godine prigodom svečane sjednice Skupštine Varaždinske županije.

Trajno mlijeko 'z bregov 2,8%m.m.

5,34 € (40,23 kn)

Saznaj više

Domaći mlinci S-BUDGET

1,39 € (10,47 kn)

Saznaj više

Orah jezgra

4,49 € (33,83 kn)
7,99 € (60,20 kn)

Saznaj više

Pšenično brašno S-BUDGET glatko T-550

2,85 € (21,47 kn)

Saznaj više

Čupavci S-BUDGET

2,29 € (17,25 kn)

Saznaj više

Svježa jaja S-BUDGET M razred

2,99 € (22,53 kn)
3,99 € (30,06 kn)

-25%

Saznaj više

Božićna kopča

0,99 € (7,46 kn)

Saznaj više

Kozice 41-60 kom/kg

12,99 € (97,87 kn)

Saznaj više

Staklene kuglice mini

3,49 € (26,30 kn)

Saznaj više

Hladno dimljeni losos SPAR

3,49 € (26,30 kn)
3,99 € (30,06 kn)

-12%

Saznaj više

Mađarica SPAR

3,29 € (24,79 kn)
4,39 € (33,08 kn)

-25%

Saznaj više

Margarin S-BUDGET

0,49 € (3,69 kn)

Saznaj više

Trajno mlijeko 'z bregov 2,8%m.m.

5,34 € (40,23 kn)

Saznaj više

Domaći mlinci S-BUDGET

1,39 € (10,47 kn)

Saznaj više

Orah jezgra

4,49 € (33,83 kn)
7,99 € (60,20 kn)

Saznaj više

Pšenično brašno S-BUDGET glatko T-550

2,85 € (21,47 kn)

Saznaj više

Čupavci S-BUDGET

2,29 € (17,25 kn)

Saznaj više

Svježa jaja S-BUDGET M razred

2,99 € (22,53 kn)
3,99 € (30,06 kn)

-25%

Saznaj više

Božićna kopča

0,99 € (7,46 kn)

Saznaj više

Kozice 41-60 kom/kg

12,99 € (97,87 kn)

Saznaj više

Staklene kuglice mini

3,49 € (26,30 kn)

Saznaj više

Hladno dimljeni losos SPAR

3,49 € (26,30 kn)
3,99 € (30,06 kn)

-12%

Saznaj više

Mađarica SPAR

3,29 € (24,79 kn)
4,39 € (33,08 kn)

-25%

Saznaj više

Margarin S-BUDGET

0,49 € (3,69 kn)

Saznaj više

Trajno mlijeko 'z bregov 2,8%m.m.

5,34 € (40,23 kn)

Saznaj više

Domaći mlinci S-BUDGET

1,39 € (10,47 kn)

Saznaj više

Orah jezgra

4,49 € (33,83 kn)
7,99 € (60,20 kn)

Saznaj više

1 euro = 7,53450 kuna

Ovu drugu potrebno je zbog njene ispraznosti i pomanjkanja bilo kakvoga sadržaja i citirati: “Ovo je županija u kojoj je razvijeno malo i srednje poduzetništvo, u kojoj su prisutna velika i značajna ulaganja i domaćih i stranih kompanija s izrazito rastućom prisutnošću stranih radnika. Sve to upućuje na činjenicu da smo u vremenu velikoga zamaha, velikoga investicijskog, infrastrukturnog ciklusa ulaganja, kakvo dugo nismo imali i to diljem Hrvatske.”

Povećanje broja stranaca do 30%

Prva vlada Andreja Plenkovića odobrila je 2017. godine 11.000 dozvola za strane radnike, 2019. izdano je 65.000 dozvola, sljedeće 2020.........

© Telegram


Get it on Google Play