We use cookies to provide some features and experiences in QOSHE

More information  .  Close
Aa Aa Aa
- A +

Telegram analiza: Evo zašto su cijene goriva u Hrvatskoj toliko podivljale. I ne, ogromne trošarine nisu jedini problem

5 1 19
19.10.2021

Gotovo sve javne reakcije na veliki porast cijena benzina i dizela polaze od pogrešne pretpostavke da u Hrvatskoj postoji stvarna i nemilosrdna tržišna utakmica distributera, veletrgovaca i maloprodavača naftnih derivata te da je jedini problem u lakomoj i nezasitnoj državi koja svojim ogromnim trošarinama diže njihove cijene na povijesne maksimume. Daleko od toga da hrvatska hipertrofirana država ne uzima previše iz cijene litre goriva za svoje prevelike potrebe, ali računati na tržišno natjecanje u prodaji naftnih derivata je ipak preoptimistično i suviše naivno.

Članak se nastavlja ispod oglasa

Ove godine, po zadnjim dostupnim podacima, u Hrvatskoj posluje 870 benzinskih postaja. Od toga broja INA ima njih 396, a Tifon, koji je u vlasništvu MOL‑a raspolaže s 46 benzinskih postaja. Prema Zakonu o zaštiti tržišnoga natjecanja poduzetnik koji ima više od 40 % tržišnoga udjela ima i vladajući položaj na tržištu, a INA/MOL i bez Tifona raspolažu s 45,51 % ukupnoga broja svih benzinskih crpki te valjda nije sporno da imaju i dominantnu tržišnu poziciju.

Slovenski Petrol, nakon ovogodišnje akvizicije Croduxa, raspolaže s 201 benzinskom crpkom što znači da INA/MOL i Petrol zajedno kontroliraju tri četvrtine maloprodaje naftnih derivata te je potpuno iluzorno očekivati tržišnu utakmicu poput one u prodaji jabuka ili bilo kojega drugog svakodnevnog proizvoda namijenjenoga širokoj potrošnji.

Zašto nikome nije sporno mijenjanje cijena svaki utorak?

Zbog takvoga rasporeda snaga na tržištu naftnih derivata ponekad se čini da je još uvijek na snazi formula Ministarstva gospodarstva iz 2001. po kojoj su određivane maloprodajne cijene benzina i dizela prema kretanju cijena na tržištu Mediterana i tečaju dolara. Tržište je potpuno liberalizirano prije punih sedam godina, a benzinske crpke i dalje mijenjaju cijene svakoga utorka i to apsolutno nikome u Hrvatskoj nije sporno.

U jednoj od svojih prethodnih kolumni napisao sam da bi Agencija za zaštitu tržišnoga natjecanja promptno reagirala kada bi svi trgovci jabukama odlučili da četvrtkom točno u podne mijenjaju svoje cijene. Zašto je posve normalno da se utorkom mijenjaju cijene na svim benzinskim postajama i to uz prethodnu najavu i kako je moguće da je čak premijer Andrej Plenković u svome nedavnom javnom nastupu usput spomenuo „promjene maloprodajnih cijena utorkom“ kao nešto samo po sebi razumljivo?

Na ta pitanja nemamo odgovor, a bez njega svaki razgovor o povećanim maržama trgovaca naftnim derivatima je uzaludan. Nitko ne raspravlja o maržama u Konzumu, Kauflandu, Lidlu ili Sparu i nitko ne traži da se propiše maksimalna cijena jaja ili putra jer postoji tržišna utakmica, a budući da na tržištu naftnih derivata te utakmice očito nema ili je ona vrlo skromnoga intenziteta, maloprodajne cijene benzina i dizela bile su ujednačene i prije odluke Vlade o njihovim najvišim iznosima.

Trenutačne cijena nafte na svjetskom tržištu slične kao 2018.

U listopadu 2018. cijena „Brent“ nafte dosegla je 84 dolara za barel, jedan američki dolar vrijedio je 6,5 kuna, a maloprodajne cijene goriva nakratko su bile više od 10 kuna za litru. Trenutačne cijena nafte na svjetskom tržištu kao i tečaj dolara približno su isti, trošarine su iste i ako tada Vlada nije trebala donositi odluku o najvišim cijenama benzina i dizela, a one tada nisu dosegle........

© Telegram


Get it on Google Play