Bespoštedno novinarstvo ne financiraju vlasti, bespoštedno novinarstvo financiraju čitatelji. Podržite Telegram. Više o pretplati saznajte ovdje.

Početkom ožujka baš nitko nije najavljivao moguću globalnu bankarsku krizu. U naredna dva turbulentna tjedna na ovaj ili onaj način pokopane su tri američke banke srednje veličine, Silicon Valley Bank, Signature Bank i Silvergate Bank, dok je UBS uz svekoliku pomoć i asistenciju švicarske vlade i tamošnje središnje banke preuzeo Credit Suisse, jednu od 30 globalnih „sistemskih“ banaka i na taj način je spasio od neminovnoga kolapsa, a financijski svijet od kriznoga „domino efekta“ s nesagledivim posljedicama.

U ponedjeljak su dionice First Republic Bank, još jedne američke banke srednje veličine, izgubile polovicu svoje vrijednosti, a u zadnja tri tjedna njihova vrijednost pala je za više od 90 posto. Od početka prošloga tjedna JP Morgan Chase pokušava zajedno s drugim najvećim američkim bankama organizirati njeno spašavanje ili prodaju te na taj način doprinijeti povratku povjerenja u bankarski sustav u cjelini.

1 euro = 7,53450 kuna

U utorak se pak cijena tih dionica značajno oporavila što znači da First Republic Bank ipak ne bi trebao biti još jedna žrtva ove bankarske krize, a hoće li ona nastaviti kositi i druge slabašne karike američkoga i europskoga financijskog sustava još uvijek je prerano prognozirati. Stvarni razlozi kolapsa nekih američkih srednje velikih banaka i s druge strane jedne od vodećih globalnih financijskih institucija, što je Credit Suisse sa svojih 167 godina povijesti svakako bio, u bitnome su različiti.

Sve je počelo kolapsom Silicon Valley Banka

Sve je počelo kada je Silicon Valley Bank (SVB) 8. ožujka objavila da je bila prisiljena prodati dio obveznica iz svoga investicijskoga portfelja s gubitkom od 1,8 milijardi dolara kako bi pokrila neočekivano smanjivanje ukupnoga iznosa depozita svojih klijenata u veljači. U istome priopćenju SVB je najavio izdavanje novih dionica u vrijednosti 2,25 milijardi dolara, a već nekoliko sati kasnije Moody’s je snizio rejting te banke.

Narednoga dana uslijedila je panična rasprodaja dionica američkih banaka, a četiri najveće banke, JPMorgan Chase, Bank of America, Wells Fargo i Citigrup izgubile su zajedno 52 milijarde dolara tržišne vrijednosti.

VIŠE NA WEBU

Prazna mjesta na kruzerima za sezonu '2023. prodaju se gotovo besplatno. Provjerite što se nudi + destinacije i cijene

Cijene presađivanja kose za 2023. mogle bi vas iznenaditi. Provjerite kako izgleda kosa nakon tretmana

Ponukani glasinama i objavama na društvenim mrežama klijenti SVB-a, ponajviše tehnološke start-up kompanije i njihovi investitori, pokušali su istoga dana povući ukupno 42 milijarde dolara sa svojih bankovnih računa te je kolaps banke bio momentalan. Federalna agencija za osiguranje bankovnih depozita (FDIC) sljedećega je dana preuzela SVB, a 12. ožujka FDIC je objavio da preuzima i Signature Bank.

Vlasti u SAD-u otvorile depozite klijentima

U namjeri da umire javnost, američke vlasti donijele su odluku da klijentima obje banke učine dostupnima ukupne iznose njihovih depozita bez ikakvih ograničenja iako prema američkim zakonima država garantira za iznose do 250.000 dolara. Tako su se u 48 sati dogodila dva od tri najveća kolapsa banaka u američkoj povijesti, najveći je onaj banke Washington Mutual na vrhuncu financijske krize 2008. godine.

Članak se nastavlja ispod oglasa

Pojednostavljeno, kolaps SVB-a dogodio se jer banka nije sebe zaštitila od politike kontinuiranoga porasta kamatnih stopa koju je FED, američka središnja banka, započela u ožujku prošle godine. Stupnjevani dobro programirani i unaprijed najavljivani rast kamatnih stopa kao osnovnoga oruđa monetarne politike u savladavanju inflacije dao je dovoljno vremena svim financijskim institucijama za prilagodbu novim okolnostima. Valjda nitko nije trebao misliti da rast kamata od 0,00 posto do 4,75 posto u godinu dana može proći bez ikakvih posljedica za tržište kapitala.

Manji novčani iznos izazivao je slom institucije

Uprava SVB-a kolosalno je zakazala kada je propustila na vrijeme napraviti „hedging“ svoga portfelja državnih obveznica, a nakon što je njihova vrijednost zbog porasta kamatnih stopa snažno pala krenula je u njihovu prodaju kako bi zadovoljila vlastite potrebe za gotovinom. Objava da je na toj prodaji izgubila 1,8 milijardi dolara izazvala je paničnu reakciju vlasnika depozita u banci i rasprodaju dionica bankarskoga sektora.

Tako se još jednom dogodilo da je relativno minoran novčani iznos izazvao slom marginalne i slabo poznate financijske institucije, a sve zajedno pokrenulo je globalnu reakciju čija je žrtva bila i najslabija karika među 30 globalnih „sistemskih“ banaka, Credit Suisse. Njena iznuđena prodaja UBS-u za iznos od 3,25 milijarde dolara (a ne baš tako davne 2007. godine banka je imala vrijednost od 90 milijardi dolara) aranžirana je od strane švicarskih monetarnih i federalnih vlasti, a na zahtjev UBS-a pokrivena je i državnim garancijama za moguće buduće zasad nepoznate troškove i gubitke koji bi mogli nastati prilikom pripojenja nekadašnjega glavnog rivala.

Članak se nastavlja ispod oglasa

Credit Suisse naglo izgubio na vrijednosti

Credit Suisse bila je godinama pod posebnom lupom regulatora zbog nekoliko financijskih skandala – prošle godine ta je banka zabilježila gubitak od 7,9 milijardi dolara, smanjenje depozita u iznosu od 110 milijardi dolara te smanjenje tržišne vrijednosti za 67 posto. Gubitak povjerenja u drugu najveću švicarsku banku dogodio se puno prije kolapsa SVB-a te je bio potreban samo jedan javni komentar najvećega pojedinačnog dioničara banke u jeku američke bankarske krize da njena sudbina bude zapečaćena.

Nakon što je u utorak 14. ožujka Ammar Al Khudairy, predsjednik Saudi National Bank, vlasnika 9,9 posto dionica posrnule švicarske banke, kazao da njegova banka neće više investirati u te dionice one su u jednom danu izgubile četvrtinu svoje vrijednosti. Iako se naknadno pokušao ispraviti konstatacijom da je „Credit Suisse globalno važna sistemska banka te se ona ne može uspoređivati s američkim srednje velikim bankama“, bilo je prekasno za preokret.

Globalna kriza za sada izbjegnuta

Poučeni bankrotom američke investicijske banke Lehman Brothers 2008. godine te globalnom financijskom i ekonomskom krizom koja je uslijedila, američki i europski regulatori ovoga puta nisu htjeli ništa riskirati. Bilanca Credit Suisse bila je dvostruko vrjednija od bilance posrnule američke banke i njezin bankrot izazvao bi teško sagledive globalne posljedice. Zbog toga su ovoga vikenda švicarske vlasti napravile sve što je još početkom tjedna bilo nezamislivo i pravno neizvedivo kako bi UBS preuzeo svoga dojučerašnjeg rivala.

Globalna bankarska kriza zasad je izbjegnuta, ponajviše zahvaljujući pravodobnim i koordiniranim akcijama najvažnijih središnjih banaka i ministara financija. Američki FED trenutačno je u nešto težem položaju od europske središnje banke jer uz savladavanje inflacije mora osigurati i financijsku stabilnost za srednje velike banke koje su i dalje suočene s prebacivanjem neosiguranih depozita većih od 250.000 dolara u nekoliko najvećih banaka.

Hrvatska samo promatrač

Hrvatska i njen bankarski sustav u cijeloj ovoj uzbudljivoj priči bili su samo promatrači. Tako će biti i dalje. Hrvatske banke imat će još neko vrijeme najniže kamate na depozite u Europskoj uniji, a zbog rasta kamatnih stopa ECB-a, ne trebaju se previše ni truditi oko plasmana vlastitih viškova likvidnosti.

Članak se nastavlja ispod oglasa

Nemaju naročitoga razloga za brigu jer nisu pogođene ni povlačenjem depozita poput nekih američkih banaka, ili poput svojih vlasnika i drugih europskih banaka, rasprodajom na 250 milijardi eura vrijednom tržištu konvertibilnih bankovnih obveznica (CoCo bonds), koja je bila jedna od posljedica aranžirane i forsirane prodaje Credit Suisse.

Početkom ožujka baš nitko nije najavljivao moguću globalnu bankarsku krizu. U naredna dva turbulentna tjedna na ovaj ili onaj način pokopane su tri američke banke srednje veličine, Silicon Valley Bank, Signature Bank i Silvergate Bank, dok je UBS uz svekoliku pomoć i asistenciju švicarske vlade i tamošnje središnje banke preuzeo Credit Suisse, jednu od 30 globalnih „sistemskih“ banaka i na taj način je spasio od neminovnoga kolapsa, a financijski svijet od kriznoga „domino efekta“ s nesagledivim posljedicama.

U ponedjeljak su dionice First Republic Bank, još jedne američke banke srednje veličine, izgubile polovicu svoje vrijednosti, a u zadnja tri tjedna njihova vrijednost pala je za više od 90 posto. Od početka prošloga tjedna JP Morgan Chase pokušava zajedno s drugim najvećim američkim bankama organizirati njeno spašavanje ili prodaju te na taj način doprinijeti povratku povjerenja u bankarski sustav u cjelini.

1 euro = 7,53450 kuna

U utorak se pak cijena tih dionica značajno oporavila što znači da First Republic Bank ipak ne bi trebao biti još jedna žrtva ove bankarske krize, a hoće li ona nastaviti kositi i druge slabašne karike američkoga i europskoga financijskog sustava još uvijek je prerano prognozirati. Stvarni razlozi kolapsa nekih američkih srednje velikih banaka i s druge strane jedne od vodećih globalnih financijskih institucija, što je Credit Suisse sa svojih 167 godina povijesti svakako bio, u bitnome su različiti.

Sve je počelo kada je Silicon Valley Bank (SVB) 8. ožujka objavila da je bila prisiljena prodati dio obveznica iz svoga investicijskoga portfelja s gubitkom od 1,8 milijardi dolara kako bi pokrila neočekivano smanjivanje ukupnoga iznosa depozita svojih klijenata u veljači. U istome priopćenju SVB je najavio izdavanje novih dionica u vrijednosti 2,25 milijardi dolara, a već nekoliko sati kasnije Moody’s je snizio rejting te banke.

Narednoga dana uslijedila je panična rasprodaja dionica američkih banaka, a četiri najveće banke, JPMorgan Chase, Bank of America, Wells Fargo i Citigrup izgubile su zajedno 52 milijarde dolara tržišne vrijednosti.

VIŠE NA WEBU

Prazna mjesta na kruzerima za sezonu '2023. prodaju se gotovo besplatno. Provjerite što se nudi + destinacije i cijene

Cijene presađivanja kose za 2023. mogle bi vas iznenaditi. Provjerite kako izgleda kosa nakon tretmana

Ponukani glasinama i objavama na društvenim mrežama klijenti SVB-a, ponajviše tehnološke start-up kompanije i njihovi investitori, pokušali su istoga dana povući ukupno 42 milijarde dolara sa svojih bankovnih računa te je kolaps banke bio momentalan. Federalna agencija za osiguranje bankovnih depozita (FDIC) sljedećega je dana preuzela SVB, a 12. ožujka FDIC je objavio da preuzima i Signature Bank.

U namjeri da umire javnost, američke vlasti donijele su odluku da klijentima obje banke učine dostupnima ukupne iznose njihovih depozita bez ikakvih ograničenja iako prema američkim zakonima država garantira za iznose do 250.000 dolara. Tako su se u 48 sati dogodila dva od tri najveća kolapsa banaka u američkoj povijesti, najveći je onaj banke Washington Mutual na vrhuncu financijske krize 2008. godine.

Pojednostavljeno, kolaps SVB-a dogodio se jer banka nije sebe zaštitila od politike kontinuiranoga porasta kamatnih stopa koju je FED, američka središnja banka, započela u ožujku prošle godine. Stupnjevani dobro programirani i unaprijed najavljivani rast kamatnih stopa kao osnovnoga oruđa monetarne politike u savladavanju inflacije dao je dovoljno vremena svim financijskim institucijama za prilagodbu novim okolnostima. Valjda nitko nije trebao misliti da rast kamata od 0,00 posto do 4,75 posto u godinu dana može proći bez ikakvih posljedica za tržište kapitala.

Uprava SVB-a kolosalno je zakazala kada je propustila na vrijeme napraviti „hedging“ svoga portfelja državnih obveznica, a nakon što je njihova vrijednost zbog porasta kamatnih stopa snažno pala krenula je u njihovu prodaju kako bi zadovoljila vlastite potrebe za gotovinom. Objava da je na toj prodaji izgubila 1,8 milijardi dolara izazvala je paničnu reakciju vlasnika depozita u banci i rasprodaju dionica bankarskoga sektora.

Tako se još jednom dogodilo da je relativno minoran novčani iznos izazvao slom marginalne i slabo poznate financijske institucije, a sve zajedno pokrenulo je globalnu reakciju čija je žrtva bila i najslabija karika među 30 globalnih „sistemskih“ banaka, Credit Suisse. Njena iznuđena prodaja UBS-u za iznos od 3,25 milijarde dolara (a ne baš tako davne 2007. godine banka je imala vrijednost od 90 milijardi dolara) aranžirana je od strane švicarskih monetarnih i federalnih vlasti, a na zahtjev UBS-a pokrivena je i državnim garancijama za moguće buduće zasad nepoznate troškove i gubitke koji bi mogli nastati prilikom pripojenja nekadašnjega glavnog rivala.

Credit Suisse bila je godinama pod posebnom lupom regulatora zbog nekoliko financijskih skandala – prošle godine ta je banka zabilježila gubitak od 7,9 milijardi dolara, smanjenje depozita u iznosu od 110 milijardi dolara te smanjenje tržišne vrijednosti za 67 posto. Gubitak povjerenja u drugu najveću švicarsku banku dogodio se puno prije kolapsa SVB-a te je bio potreban samo jedan javni komentar najvećega pojedinačnog dioničara banke u jeku američke bankarske krize da njena sudbina bude zapečaćena.

Nakon što je u utorak 14. ožujka Ammar Al Khudairy, predsjednik Saudi National Bank, vlasnika 9,9 posto dionica posrnule švicarske banke, kazao da njegova banka neće više investirati u te dionice one su u jednom danu izgubile četvrtinu svoje vrijednosti. Iako se naknadno pokušao ispraviti konstatacijom da je „Credit Suisse globalno važna sistemska banka te se ona ne može uspoređivati s američkim srednje velikim bankama“, bilo je prekasno za preokret.

Poučeni bankrotom američke investicijske banke Lehman Brothers 2008. godine te globalnom financijskom i ekonomskom krizom koja je uslijedila, američki i europski regulatori ovoga puta nisu htjeli ništa riskirati. Bilanca Credit Suisse bila je dvostruko vrjednija od bilance posrnule američke banke i njezin bankrot izazvao bi teško sagledive globalne posljedice. Zbog toga su ovoga vikenda švicarske vlasti napravile sve što je još početkom tjedna bilo nezamislivo i pravno neizvedivo kako bi UBS preuzeo svoga dojučerašnjeg rivala.

Globalna bankarska kriza zasad je izbjegnuta, ponajviše zahvaljujući pravodobnim i koordiniranim akcijama najvažnijih središnjih banaka i ministara financija. Američki FED trenutačno je u nešto težem položaju od europske središnje banke jer uz savladavanje inflacije mora osigurati i financijsku stabilnost za srednje velike banke koje su i dalje suočene s prebacivanjem neosiguranih depozita većih od 250.000 dolara u nekoliko najvećih banaka.

Hrvatska i njen bankarski sustav u cijeloj ovoj uzbudljivoj priči bili su samo promatrači. Tako će biti i dalje. Hrvatske banke imat će još neko vrijeme najniže kamate na depozite u Europskoj uniji, a zbog rasta kamatnih stopa ECB-a, ne trebaju se previše ni truditi oko plasmana vlastitih viškova likvidnosti.

Nemaju naročitoga razloga za brigu jer nisu pogođene ni povlačenjem depozita poput nekih američkih banaka, ili poput svojih vlasnika i drugih europskih banaka, rasprodajom na 250 milijardi eura vrijednom tržištu konvertibilnih bankovnih obveznica (CoCo bonds), koja je bila jedna od posljedica aranžirane i forsirane prodaje Credit Suisse.

Za neograničeno čitanje Telegrama i podršku istraživačkim serijalima, pretplatite se na Telegram.

QOSHE - Poučeni katastrofom 2008., globalni regulatori nisu htjeli riskirati i spasili su posrnule banke. No, što će biti dalje i kako stoji Hrvatska? - Goranko Fižulić
menu_open
Columnists Actual . Favourites . Archive
We use cookies to provide some features and experiences in QOSHE

More information  .  Close
Aa Aa Aa
- A +

Poučeni katastrofom 2008., globalni regulatori nisu htjeli riskirati i spasili su posrnule banke. No, što će biti dalje i kako stoji Hrvatska?

5 0
23.03.2023

Bespoštedno novinarstvo ne financiraju vlasti, bespoštedno novinarstvo financiraju čitatelji. Podržite Telegram. Više o pretplati saznajte ovdje.

Početkom ožujka baš nitko nije najavljivao moguću globalnu bankarsku krizu. U naredna dva turbulentna tjedna na ovaj ili onaj način pokopane su tri američke banke srednje veličine, Silicon Valley Bank, Signature Bank i Silvergate Bank, dok je UBS uz svekoliku pomoć i asistenciju švicarske vlade i tamošnje središnje banke preuzeo Credit Suisse, jednu od 30 globalnih „sistemskih“ banaka i na taj način je spasio od neminovnoga kolapsa, a financijski svijet od kriznoga „domino efekta“ s nesagledivim posljedicama.

U ponedjeljak su dionice First Republic Bank, još jedne američke banke srednje veličine, izgubile polovicu svoje vrijednosti, a u zadnja tri tjedna njihova vrijednost pala je za više od 90 posto. Od početka prošloga tjedna JP Morgan Chase pokušava zajedno s drugim najvećim američkim bankama organizirati njeno spašavanje ili prodaju te na taj način doprinijeti povratku povjerenja u bankarski sustav u cjelini.

1 euro = 7,53450 kuna

U utorak se pak cijena tih dionica značajno oporavila što znači da First Republic Bank ipak ne bi trebao biti još jedna žrtva ove bankarske krize, a hoće li ona nastaviti kositi i druge slabašne karike američkoga i europskoga financijskog sustava još uvijek je prerano prognozirati. Stvarni razlozi kolapsa nekih američkih srednje velikih banaka i s druge strane jedne od vodećih globalnih financijskih institucija, što je Credit Suisse sa svojih 167 godina povijesti svakako bio, u bitnome su različiti.

Sve je počelo kolapsom Silicon Valley Banka

Sve je počelo kada je Silicon Valley Bank (SVB) 8. ožujka objavila da je bila prisiljena prodati dio obveznica iz svoga investicijskoga portfelja s gubitkom od 1,8 milijardi dolara kako bi pokrila neočekivano smanjivanje ukupnoga iznosa depozita svojih klijenata u veljači. U istome priopćenju SVB je najavio izdavanje novih dionica u vrijednosti 2,25 milijardi dolara, a već nekoliko sati kasnije Moody’s je snizio rejting te banke.

Narednoga dana uslijedila je panična rasprodaja dionica američkih banaka, a četiri najveće banke, JPMorgan Chase, Bank of America, Wells Fargo i Citigrup izgubile su zajedno 52 milijarde dolara tržišne vrijednosti.

VIŠE NA WEBU

Prazna mjesta na kruzerima za sezonu '2023. prodaju se gotovo besplatno. Provjerite što se nudi destinacije i cijene

Cijene presađivanja kose za 2023. mogle bi vas iznenaditi. Provjerite kako izgleda kosa nakon tretmana

Ponukani glasinama i objavama na društvenim mrežama klijenti SVB-a, ponajviše tehnološke start-up kompanije i njihovi investitori, pokušali su istoga dana povući ukupno 42 milijarde dolara sa svojih bankovnih računa te je kolaps banke bio momentalan. Federalna agencija za osiguranje bankovnih depozita (FDIC) sljedećega je dana preuzela SVB, a 12. ožujka FDIC je objavio da preuzima i Signature Bank.

Vlasti u SAD-u otvorile depozite klijentima

U namjeri da umire javnost, američke vlasti donijele su odluku da klijentima obje banke učine dostupnima ukupne iznose njihovih depozita bez ikakvih ograničenja iako prema američkim zakonima država garantira za iznose do 250.000 dolara. Tako su se u 48 sati dogodila dva od tri........

© Telegram


Get it on Google Play