Nikakvi zločini ratnih pobjednika ne mogu učiniti ustaški pokret manje strašnim, genocidnim ili izdajničkim |
Bespoštedno novinarstvo ne financiraju vlasti, bespoštedno novinarstvo financiraju čitatelji. Podržite Telegram. Više o pretplati saznajte ovdje.
Počnimo od dokumenta koji bi morao biti iznad svake dnevnopolitičke prepirke. Izvorišne osnove Ustava Republike Hrvatske, preambula kojoj ustavnopravna teorija pridaje jednaku obvezujuću snagu kao i normativnom dijelu, nabrajaju na čemu počiva hrvatska državnost. Među povijesnim uporištima, od kneževina iz sedmoga stoljeća preko Banovine Hrvatske, stoji i ono koje danas smeta dijelu javnosti: državnost se temelji, doslovno, “u uspostavi temelja državne suverenosti u razdoblju Drugoga svjetskog rata, izraženoj nasuprot proglašenju Nezavisne Države Hrvatske (1941.) u odlukama Zemaljskoga antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske (1943.), a potom u Ustavu Narodne Republike Hrvatske (1947.) i poslije u ustavima Socijalističke Republike Hrvatske (1963.–1990.)”.
To nije citat iz partijske brošure nego iz temeljnoga zakona ove države. A onda dolazi 1991. godina. Ustavnom odlukom o suverenosti i samostalnosti i Deklaracijom o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske, donesenima 25. lipnja 1991. na temelju članka 140. “Božićnog ustava”, Hrvatska se proglasila samostalnom državom i to izrijekom u zatečenim granicama. No tu valja biti jasan jer odluka razlikuje dvije vrste granica.
Što biste sljedeće trebali pročitati
Ovo je istina koja smeta radikalima: Domovinski rat vodili su partizanski generali koji su prije toga srušili ustaše i NDH
Dabro prijeti onima koji iznose notornu činjenicu da su partizanski generali vodili Domovinski rat: 'Sat vam otkucava!'
Supruga Ivana Perišića podijelila emotivan trenutak: 'Sad mogu početi plakati'
Vanjske granice, na kopnu i na moru, prema Mađarskoj i Italiji, preuzima kao “međunarodno priznate državne granice dosadašnje SFRJ u dijelu u kojem se odnose na Republiku Hrvatsku”. Te granice su bile međunarodno priznate, a ona prema Italiji osobito je važna: Istra, Rijeka, Zadar i otoci pripali su Hrvatskoj kao izravan plod antifašističke pobjede, na temelju odluke ZAVNOH-a o priključenju iz rujna 1943., međunarodno potvrđene tek poslijeratnim mirovnim ugovorima. Zapadna granica, dakle, doslovno je ratni dobitak.
Iz čega je nikla današnja država?
S druge strane stoje granice prema bivšim jugoslavenskim republikama Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori. One nikad nisu bile međunarodne; bile su unutarnje, republičke razdjelnice iscrtane unutar jugoslavenskoga federalnog okvira nakon rata. Odluka ih izrijekom navodi kao “granice između Republike Hrvatske” i tih republika “u okviru dosadašnje SFRJ”. Tek će ih kasnije Badinterova........