We use cookies to provide some features and experiences in QOSHE

More information  .  Close
Aa Aa Aa
- A +

Treba li Hrvatska braniti Crnu Goru od Srbije…

4 1 1
08.07.2020

Zoran Milanović trebao je posjetom Crnoj Gori popraviti relativno blijed dojam kojega je Hrvatska ostavila u izvršenju diskretne zadaće koja joj je “stavljena u amanet” ulaskom u Nato: mentorirati tu državicu na putu prema Zapadu, dati joj podršku u razvoju krhkih institucija, izvući maksimum iz prozapadne orijentacije koja se tu pojavila kao neka vrst povijesnog endema u zemlji koja je, premda mala, stalno na vjetrometini geopolitičkih konflikata – tamo se zadnjih par stoljeća stalno tuku interesi Rusije, Srbije, Turske, Italije, Britanije, Amerike.

PIŠE Boris Rašeta

U Velikom Gatsbyju, središnji lik romana s posebnim ponosom ističe odličje koje je dobio ratujući u Crnoj Gori, pisac Jamesa Bonda Ian Fleming dio radnje Casina Royale smješta u Montenegro, turski sultan u crnogorska brda u akciju šalje maršala Omer Pašu Latasa, čovjeka koji je Rusima oteo Krim, zapovjednika europskog dijela turske vojske.

Petrovići se orođuju s talijanskom i ruskom kraljevskom odnosno carskom obitelji, što dokazuje da je Crna Gora znatno važnija od svoje površine ekonomske ili populacijske snage. Diskretni znak da hrvatska podrška nadilazi simboličnu razinu, predstavljao je, zapravo, ratni brod kojim je Milanović – na veliko iznenađenje javnosti – doplovio u Crnu Goru, koju u zadnje vrijeme opet snažno ljulja val čiji je epicentar u Beogradu ili u Moskvi.

U Podgorici je – znakovito – otvoren i poseban ured NATO-a, kako bi spriječio Ruse da “ruju i rovare”, što im zasad i uspijeva. Pred Hrvatsku postavljeni zadatak – koji ima i svoju unutarnju logiku, geopolitičku ekonomsku i sigurnosnu – s vremenom je postajao sve važniji. No prema Crnoj Gori u hrvatskim strukturama još postoji stanoviti zazor, distanca, zbog događaja iz ‘90-ih kad je ta država bila agresor na jug Hrvatske i dio Miloševićeve alijanse zla. Zazor prema bivšem “drugom oku u glavi” povijesno je razumljiv, no vrijeme koje je proteklo od rata, logika, politika, i ekonomija, morali bi voditi prema traženju hrabrijih iskoraka, to prije što je Hrvatska izvela širok i dubok ekonomski prodor u Crnu Goru a politička ravnoteža u njoj nije uzor stabilnosti.Robna razmjena dvije zemlje bila je 2019. 211 milijuna eura, uz golem hrvatski suficit. Razmjena se uglavnom svodi na naš izvoz. Crna Gora je među 4 top zemlje kad je riječ o hrvatskim investicijama u inozemstvo. Od 1993. do danas uložili smo 227 milijuna eura; obrnutih investicija skoro da i nema. HT je kupio 76 posto crnogorskog telekoma za 123 milijuna eura, IT i elektroindustrija su ekspanzivne, u Crnoj Gori djeluje........

© Poskok