Izborna godina u Izraelu |
Ovo bi trebalo da bude izborna godina u Izraelu, iako nije jasno kada će izbori biti raspisani: očekivalo se da će biti nakon aprilskih praznika, ali je onda počeo rat protiv Irana. Sada preovlađuje mišljenje da će se to desiti čim se SAD povuku iz vojnih operacija, a Netanjahu bude primoran da se vrati domaćem terenu. Premijer svakako ne prestaje da vodi funkcionersku kampanju u koju se uklapa i zakazana poseta američkog predsednika koji dolazi da primi nagradu povodom izraelskog Dana nezavisnosti. Savezništvo između dva opskurna političara ide tako daleko da Tramp za Netanjahua pokušava da izdejstvuje pomilovanje, preteći predsedniku Hercogu i predstavnicima izraelskog pravosuđa sankcijama ako odbiju da sarađuju. Da su izbori na pomolu ukazuje i informacija da je premijerov sin Jair otputovao u Mađarsku sa zadatkom da pomogne u Orbanovoj političkoj kampanji i stečeno znanje primeni kod kuće.
Opoziciona javnost i stranke traže izbore, ali nema garancija da bi značajnije promenili izraelsku stvarnost. Prema istraživanjima, snage opozicije i režima su izjednačene, te se lako može dogoditi da Likud nastavi da vlada zahvaljujući Netanjahuovoj beskrupuloznosti kada je reč o političkim kombinacijama. Opozicija je još uvek razjedinjena i bez jasne vizije o budućnosti zemlje. Javnost računa na bivšeg premijera Naftalija Beneta, čije je glavna prednost to da je sam stekao svoje bogatstvo (za razliku od Netanjahua koji „voli da jede ostatke sa bogataške trpeze“), i na bezličnog Gadija Ajzenkota koji ima oreol čestite osobe učvršćen pogibijom sina u Gazi u decembru 2023.
To su otprilike razlike na osnovu kojih bi birači trebalo da donesu odluku na izborima koji se smatraju sudbinskim. Međutim, ovi izbori nose i druge nepoznanice. Po prvi put u zemlji je na vlasti predsednik vlade koji može da ne prizna izborne rezultate, da se ogluši o odluku vrhovnog suda, da zaustavi sudske procese protiv sebe i odluči da ostane na vlasti. Antibibijevski blok........