Neoimperijalizam na Arktiku |
Upravo je status Grenlanda bio funkcionalan primjer transatlantske suradnje Amerike i Danske u vremenu nakon Drugog svjetskog rata: američka prisutnost na Grenlandu se formalizirala 1951. godine, kada je potpisan međunarodni ugovor između dvije zemlje
Grenland nam naprosto treba, jer bez njega Sjedinjenje Američke Države imaju veliku rupu u nacionalnoj sigurnosti. Riječi su to predsjednika Donalda Trumpa koje se odnose na Grenland, najveći otok na svijetu, koji je najbliži Americi – u geopolitici faktor proksimiteta je jedan od ključnih parametara sigurnosti – ali je neosporno integralni dio Kraljevine Danske, suverene države koja je tom svom udaljenom teritoriju dala zaseban, autonoman status. Predsjednik Trump, sklon flambojantnom vokabularu i nekonvencionalnom vođenju politike, dilemu je postavio na sljedeći način: Amerika će projicirati svoju volju na Grenland – neki američki stručnjaci za sigurnost smatraju da predsjednik Trump taj otok vidi kao najveći “nosač aviona na svijetu”, na lakši, easy, ili teži način, hard way, ostavivši europske saveznike u nedoumici.
Europska unija je promptno reagirala i pridružila se vojnoj vježbi na Grenlandu iniciranoj od Kraljevine Danske nazvanoj “Operacija Arktička izdržljivost”, poslavši patuljasti kontingent od svega nekoliko desetaka vojnika: Njemačka je poslala 15 vojnika, a isto toliko i Francuska, skandinavske države (Finska, Norveška i Švedska) sudjeluju sa po dva vojnika, isto kao Slovenija,........