Minimalac, produktivnost i troškovi rada |
Povećanje od preko 60% u visini minimalne plaće za 2025. godinu i nedovoljno smanjenje ukupne stope doprinosa dovelo je do stagnacije zaposlenosti (podaci za novembar 2025). Nema obećanih novih radnih mjesta u FBiH
Približavanjem kraja godine javnost je ponovo, sasvim opravdano, zaokupljena određivanjem minimalne plaće. Kao i lani, kada je odluka o minimalnoj plaći donesena 30. decembra, čini se da bi još jednom ta odluka mogla doći na samom kraju godine. Poslovnim subjektima se tako ostavlja vrlo malo vremena za planiranje biznisa u 2026. Ozbiljna preduzeća već uveliko planiraju svoje poslovanja za narednu godinu, pa im svaka neizvjesnost o visini budućih troškova rada otežava optimizaciju poslovanja. Primjera radi, Vlada Republike Hrvatske je još krajem oktobra donijela odluku o iznosu minimalne plaće za narednu godinu (oko 1.570 KM), dajući privrednicima dovoljno vremena (više od dva mjeseca) za prilagodbu toj promjeni.
Novi model i (ne)realna očekivanja Minimalna plaća štiti radnike od eksploatacije poslodavaca. Nije tajna da u situaciji visoke nezaposlenosti postoji tendencija kod poslodavaca (ne svih, naravno) da plaće radnika smanjuju na nivo egzistencijalnog minimuma. To život radnika čini nepodnošljivo teškim, prisiljavajući ih da rade dva, pa čak i više poslova. Stoga se utvrđuje minimalna plaća kako bi se radnici štitili od izrabljivanja. Za poslodavce, minimalna plaća je, ipak, trošak zapošljavanja. Kada je riječ o FBiH, Vlada je nedavno glatko odbila prijedlog sindikata o uvođenju novog diferenciranog modela utvrđivanja minimalne plaće (po uzoru na RS) baziranog na stručnoj spremi: 1.200 KM za radnike sa osnovnom školom, 1.400 KM za one sa srednjom i 1.600 KM za radnike sa visokom stručnom spremom. S pravom, rekli bismo, jer takav model, koliko nam je poznato, ne postoji u........