Pukla venecuelanska veza Teherana

Da li izgrednike “staviti na svoje mjesto”, kako izjavljuje vrhovni vođa Khamenei, ili rizikovati da Trump Islamsku Republiku “stavi na svoje mjesto”?

Otmica, deportacija i suđenje predsedniku Venecuele Nicolasu Maduru i njegovoj supruzi u New Yorku analiziraju se širom sveta, a posebno u Iranu, koji je bio prva meta oružanog napada samozvanog mirotvorca Donalda Trumpa.

U Teheran je vest stigla u sedmom danu velikih protesta izazvanih ekonomskom krizom posle godina zapadnih sankcija. Režim je u startu uzvratio silom, a onda je stiglo upozorenje od šefa Bele kuće koji pokazuje da je pripravan da ponovo interveniše oružjem.

Trump je eksplicitan: “Veoma pažljivo pratimo. Ukoliko počnu da ubijaju ljude kao što su to radili u prošlosti, mislim da će ih Sjedinjene Države udariti veoma snažno. SAD će doći da im pomognu. Američko oružje je zaključano i napunjeno.”

Iran je svestan da Trump ne preti iz prazne puške iako bi direktna američka intervencija nosila veće rizike nego u Venecueli. Prošlog juna Trump se pridružio Izraelu i poslao bombardere B-2 da gađaju tri nuklearna postrojenja. Posle toga je otvoreno podržao ideju promene režima u Teheranu.

“Nije politički korektno koristiti izraz ‘promena režima’, ali ukoliko je sadašnji iranski režim nesposoban da UČINI IRAN PONOVO VELIKIM, zašto ne bi bilo promene režima?”

Vlasti u Teheranu moraće veoma pažljivo da kalkulišu. Brutalna intervencija protiv demonstranata po najmanje 80 iranskih gradova preti ponovljenim američkim napadom. Saveznici u Moskvi i Pekingu, pokazuje slučaj Venecuele, ograničili bi se na diplomatsku “zabrinutost” i retoričke osude i ne bi išli dalje od toga.

Uzdržanost takođe ima svoju cenu: nastavak protesta ruši jednu od glavnih poluga moći vlasti - širenje straha. U Teheranu mora da analiziraju slučaj Maduro koji pokazuje kako jedan autoritarni i........

© Oslobođenje