Deset godina ponižavanja Niša
Marketinški konsultant sa petnaestogodišnjim međunarodnim iskustvom. Direktor Plum Mark agencije za istraživanje tržišta i ispitivanje javnog mnjenja.
Grad Niš i Nišlije daju Republici Srbiji 6 puta više para nego što od Republike dobijaju.
Svakog dana, Niš uplati „u Beograd“ 100 miliona dinara samo kroz poreze i akcize (ne računamo doprinose za PIO i zdravstvo), godišnje više od 37 milijardi.
Nišu se godišnje vrati 6 milijardi dinara.
Razlika između onoga što se, kroz poreze uplati državi i iznosa koji se kroz dotacije države vrati nazad gradu, iznosi 31 milijarda dinara (265 miliona evra) godišnje.
Vratimo se deset godina u prošlost, u lep oktobarski dan, na nišavski kej.
Ako bi se poniženje moglo prikazati jednom slikom, onda bi to bila slika nekadašnjeg gradonačelnika Niša Darka Bulatovića kako gleda u pod pred naletom, za medije uvežbanog, besa tadašnjeg premijera Srbije.
– Znači, daćemo Nišu sve iz Beograda, ubacićemo mu sve ukrase(?!), da imate sve uređenije nego Beograd.
Sve što je Beograd kupio uzećemo Beogradu i daćemo Nišu.
Evo vam nov autobus 140.000 evra. Pet miliona evra (?!) ćemo da vam damo.
I nemoj da lažete građane – recite im samo šta ima a šta nema. Koga izdržavate, koga izdržavate, koga izdržavate pa 50 miliona evra, bre?! Koga – 50 miliona evra (?!) nema deficit Srbije?! , bre.
Tadašnji gradonačelnik Niša Darko Bulatović verovatno nije ni slutio da svojim pristankom na poniženje od strane Aleksandra Vučića, pristaje na poniženje Niša, i svih njegovih građana u deceniji koja sledi.
Tog 14. oktobra 2016. godine, pognutom glavom niškog gradonačelnika počela je decenija loših predstava. Tog dana počela je decenija ponižavanja Niša.
Melodramom jednočinkom u kojoj se tadašnji premijer a današnji predsednik Republike pred kamerama i ispred svojih saradnika dere na tadašnjeg gradonačelnika, utemeljen je centralistički sistem odlučivanja o svim društvenim, političkim i ekonomskim temama, odlučivanje o razvoju ili decenijskoj stagnaciji svega što nije Beograd.
Nije nas bilo tada da odbranimo niškog gradonačelnika, jer nismo bili svesni da bismo na taj način (možda) odbranili Grad.
Samo tri godine kasnije, 2019, svi smo ustali u odbranu niškog aerodroma, ali bilo je kasno. Te tri godine bile su dovoljne da mnogi, poput niškog gradonačenika, pristanu na poniženje i prihvate ulogu poniženog kao svoje normalno stanje.
Beograd je, uz glasove odbornika vladajuće većine u gradskoj skupštini, oteo Aerodrom, uskrativši Nišu jedan od retkih izvornih prihoda.
Šta se sve može za onu 31 milijardu dinara (265 miliona evra) “suficita” godišnje?
Za taj novac bi svake godine Niš mogao da napravi 5 novih kliničkih centara ili 15 novih NTP parkova.
Hajde da pogledamo „matematiku“ primanja i davanja.
Kao što znamo (da li znamo?) svi mi građani ali i Grad Niš kroz svakodnevnu potrošnju plaćamo porez na dodatu vrednost (PDV) koji je izvorni republički prihod. Taj porez iznosi najčešće 20%, za pojedine proizvode 10%. I to je najveći državni prihod koji svakog dana svi mi uplaćujemo kroz potrošnju. Građani Niša, ugrubo, godišnje uplate 20 milijardi dinara PDV-a.
Još jedan veliki namet su akcize (na gorivo, cigarete, alkohol, kafu, struju… ). Godišnje građani Niša uplate oko 11 milijardi dinara akcize državi. Još jedan važan prihod države je i deo poreza na zarade koje plaćaju firme, i ovaj porez iznosi oko 3,5 milijardi godišnje.
Pored građana, i Grad Niš kupuje robu i usluge i plaća PDV i akcize (ukupno jedno i drugo 2,3 milijarde dinara godišnje).
Republika u budžet Grada Niša transferuje godišnje 2,3 milijarde dinara.
Hajde da se ovde malo poigramo brojkama. Izračunali smo da Grad Niš i Nišlije godišnje kroz akcizu uplaćuju državi oko 11,8 milijardi. Tu počinje “viša matematika” – država Srbija naplaćuje PDV na akcizu (!) – namet na vilajet – koji godišnje Nišlije košta 2,36 milijardi dinara!
Dakle, Niš i Nišlije godišnje plaćaju više za ovaj besmisleni „porez na porez“ nego što država uplati Gradu.
Drugi prihod opštine u Srbiji dobijaju kroz ulaganje u regionalni razvoj. Ukupno ulaganje u sve niške opštine zajedno iznosio za poslednjih pet godina prosečno 3,7 milijarde dinara godišnje. Od ovog novca napravljen je i novi klinički i NTP.
Da li je to mnogo para, malo? Ne znamo dok ne uporedimo sa drugim opštinama. Evo, na primer sa beogradskom opštinom Savski venac.
U Niš je uloženo 5 puta manje novca za podsticaj regionalnog razvoja nego u ovu beogradsku opštinu.
Od 2020. do 2024, u Niš je za podsticaj regionalnog razvoja uloženo ukupno 18,6 milijarde (prosečno 3,7 milijarde dinara godišnje) a u Savski Venac 92,4 milijarde dinara (prosečno 18,5 milijardi godišnje, onoliko koliko je Nišu dodeljeno za 5 godina).
Loša, baš loša predstava
Vratimo se na melodramu na keju iz oktobra 2016. da bismo još bolje razumeli današnji trenutak.
Verovatno ni vi niste, kao što ni sam nisam, zapazili sporednog glumca u ovoj predstavi.
Sporedna uloga odličnog učenika ponizništva, donela je ovom glumcu glavnu sporednu ulogu, ali u jednoj užasno lošoj predstavi koju smo prisiljeni svi mi zajedno da gledamo. Glumac Dragoslav, u ulozi gradonačelnika trećeg najmnogoljudnijeg srpskog grada, pristaje na sve što od njega zatraži scenarista, reditelj i glavni glumac, čak, i da svoje građana nazove ustašama.
I na kraju, hajde da još jednom pogledamo brojke iz melodrame sa početka teksta:
Nov autobus 140 hiljada evra – ovaj iznos Nišlije uplate Beogradu kroz poreze i akcize za 4 sata;
5 miliona evra Nišlije uplate Beogradu kroz poreze i akcize za 6 dana;
50 miliona evra – više od 6 puta Niš i Nišlije uplaćuju Beogradu svake godine od ovog iznosa;
I na kraju, najvažnije, ne daješ ti nama ništa, nego mi plaćamo poreze da bi država taj novac delila pravedno i razvijala sve delove Srbije ravnomerno.
Prevareni i poniženi, mi Nišlije izdržavamo njih.
Koga izdržavamo? Koga izdržavamo, bre?
Beograd na vodi i Expo?
Koliko smo viška para uplatili za prethodnih 10 godina?
Loša, baš loša predstava.
Inspiracija za ovaj tekst bilo je istraživanje javnog mnjenja koje je agencija za istraživanje tržišta i ispitivanje javnog mnjenja Plum Mark uradila krajem prethodne godine u Nišu, a čiji rezultati su objavljeni na stranicama Južnih vesti.
Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.
Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.
Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.
Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.
