We use cookies to provide some features and experiences in QOSHE

More information  .  Close
Aa Aa Aa
- A +

Do kada ćemo se oslanjati na bolničke zgrade bivših država?

4 2 122
01.01.2021

HRVATSKA je pokazala veliko srce. Nebrojene kolone vozila krenule su prema Banovini. Stižu u pomoć ljudi, oprema, hrana. Poduzetnici, vlasnici apartmana i hotela, nogometni navijači, mediji, ali i HGSS, vojska, vatrogasci i druge službe svega par sati nakon potresa jurili su prema potresom uništenom kraju. Logistički, pokazalo se da mreža autocesta koju imamo itekako ima i svoju sigurnosnu funkciju – omogućava koncentraciju pomoći iz cijele države.

Koliko god sve to bilo na ponos, koliko god se logistički problemi rješavali u hodu i koliko god će Hrvati usred teške krize pomoći radom, alatima, robom, uplatama, toliko imamo i pravo i dužnost postaviti jedno pitanje. Kako je moguće da cijeli zabat glavne bolnice u Sisku padne u dvorište i općenito zgrada postane neupotrebljiva? Nije, naravno, ovo pitanje samo konkretne bolnice u Sisku, čiji je centralni, najstariji dio predan na uporabu 29. prosinca 1896. godine. Što bi bilo sa zagrebačkim bolnicama da je potres bio bliži Zagrebu? Stari dio zagrebačke Klinike za dječje bolesti u Klaićevoj pretrpio je s novim potresom i nova oštećenja, a srećom i sposobnošću osoblja nitko nije ozlijeđen.

Koliko je ono zagrebačkih bolnica i općenito bolnica u Hrvatskoj smješteno u zgradama građenim prije 1964. godine, kada je Jugoslavija uvela prve suvremene protupotresne propise? Koliko je zgrada koje su starije i od sto godina u međuvremenu opterećeno novom opremom, koliko su puta bušeni zidovi (nekada je postojala samo tanka žica rasvjete, danas je bolnica puna elektronike), i uopće koliko su stare zgrade od cigle fizički ostarjele u 80, 100 ili više godina? Nije samo ova u........

© Index


Get it on Google Play