We use cookies to provide some features and experiences in QOSHE

More information  .  Close
Aa Aa Aa
- A +

Suluda ironija povijesti: Kako su za Isusovu smrt krivima proglašeni Židovi

2 0 13
04.04.2021

TEŠKO je naći neku toliko poznatu ličnost o kojoj zapravo znamo toliko malo. Isus iz Nazareta, prema konsenzusu najstručnijih krugova, smatra se povijesnim likom. Ali kada se krene istraživati dublje tko je on stvarno bio i što je govorio, onda nastanu brojne dvojbe i nedoumice.

Ako ste ikada čitali analize tekstova kakve sasvim kvalitetno rade i brojni teolozi, mogli ste pronaći napomene da mnogo toga što se pripisuje Isusu zapravo nema s njim veze. Svi znate citate poput "Oče, oprosti im, jer ne znaju što čine!" ili "Tko je od vas bez grijeha, neka prvi baci kamen" - njih Isus iz Nazareta nije nikada izgovorio, oni su mu pripisani desetljećima nakon što je on okončao svoj život.

A Isusova smrt zapravo je ono najpouzdanije što znamo o njegovom životu. Negdje oko 30. godine nove ere, u vrijeme namjesnika Poncija Pilata, Isus iz Nazareta smaknut je na križu. U to vrijeme takav način pogubljenja nije bio nimalo neuobičajen, bilo je to rezervirano samo za one koji nisu bili Rimljani, a počinili su neku pobunu ili težak zločin. Da je i u Isusovom slučaju bilo tako, svjedoči i natpis zakucan nad njegovom glavom "Isus Nazarećanin, kralj židovski", što znači da su Rimljani u njemu vidjeli nekoga tko se drznuo dovesti u pitanje njihovu vlast.

Po svemu sudeći, Isus je sebe smatrao Božjim pomazanikom, dakle Mesijom (grč. Hristos), što je ujedno značilo i kraljem Izraela (i to, naravno, o Rimu neovisnog Izraela). Kako je on to točno zamišljao preuzimanje vlasti od tada nepobjedivih Rimljana - ostat će nam zauvijek nejasno. Pretpostavlja se da je očekivao neku spontanu pobunu naroda i da je prigodu za to vidio u sveopćem okupljanju Židova u Jeruzalemu za vrijeme Pashe. Kao što i........

© Index


Get it on Google Play