Drevna planina koja je po zanimanju dobila ime: Milenijumi ispod površine Rudnika kao na dlanu (FOTO) |
I sama planina je dobila ime po rudarenju – Rudnik. Značajni je rudarski centar, bukvalno od praistorije pa do danas. Ali, ne samo to. Zahvaljujući rudarenju postaje i trgovačko-ekonomsko, kulturno, poltičko i versko središte na severu srednjovekovne Srbije. A, kada smo već kod „iskopavanja” za planinu Rudnik su vezana ona prva prava arheološka u obrenovićevskoj Srbiji.
Sve to, ali i još mnogo toga, prikazano je na izložbi „Rudnik: Arheološka otkrića (1865-2025)” autora Ane Cicović, muzejskog savetnika Muzeja rudničko-takovskog kraja iz Gornjeg Mlanovca i dr Dejana Radičevića, docenta na Odeljenju za arheologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu otvorenoj krajem prošlog meseca u Galeriji Narodnog muzeja Šumadije u Kragujevcu.
Izložba je posvećena 160 godina arheoloških istraživanja planine Rudnik, jednog od najznačajnijih arheoloških i istorijskih prostora u Srbiji. Kroz arheološke nalaze i istorijsku građu predstavljen je kontinuitet života na Rudniku – od praistorije i antike do srednjeg veka, kada ovaj prostor postaje važan rudarski, privredni i politički centar srpske države.
Od praistorije i antike do srednjeg veka: Izložba 160 godina arheoloških istraživanja planine Rudnik u Narodnom muzeju Šumadije
Od praistorije i antike do srednjeg veka: Izložba 160 godina arheoloških istraživanja planine Rudnik u Narodnom muzeju Šumadije
Postavka donosi presek arheoloških istraživanja započetih još 1865. godine, otkrivajući utvrđenja, crkve, nekropole, rudarska okna i brojne pokretne nalaze koji svedoče o bogatstvu i značaju ovog prostora kroz vekove.
Prapočeci rudarenja ali i arhelogije u Srbiji
– Izložba je posvećena 160 godina arheoloških istraživanja u Srbiji, konkretno na Rudniku, gde su obavljena prva istraživanja u Srbiji, i možemo videti jedan presek tih istraživanja od praistorije pa do osmanskog perioda, kaže za Danas Ana Cicović, koautorka postavke.
Prema njenim rečima, autori su se potrudili i za ovu postavku pozajmili predmete iz mnogih ustanova u Srbiji, kao što su Narodni muzej Srbije, Etnografski muzej, muzeji u Aranđelovcu, Čačku i Kragujevcu, ali u Kragujevcu su izloženi mahom predmeti iz zbirke Muzeja rudničko-takovskog kraja u Gornjem Milanovcu i Narodnog muzeja Šumadije u Kragujevcu. Kako bi posetiocima „približili”, lakše i bolje dočarali periode i epohe na Rudniku postavka obiluje i sjajnim ilustracijama Đorđa Grbovića.
– Ovde su predstavljeni praistorijski........