Od bakalinove kćeri do Čelične ledi |
Sećanje na Margaret Tačer povodom stogodišnjice rođenja je hipotetičko pitanje ličnog motiva. Da li je njena epoha tzv Perikleovo doba Velike Britanije aršinom ostrvske pop kulture kao formativnog nasleđa globalne generacije X.
Moj prvi auditivni potom i vizuelni utisak kojih se netremice sećam su LP pop grupe Kaja Go Go, pesma Shy, i Culture Club – Karma kameleon. Netom Bouvi Ashes to Ashes, Duran Duran i Depeche mode. Godinama kasnije doći će spoznaja o Barnsu i Balardu. Napokon ’80. su bile godine bezviznog režima, desetine mojih vršnjaka i ja smo pohađali mesečne letnje kurseve diljem Engleske od Oksforda do Kembridža i od Brajtona do Ramzgejta. Videli i zavoleli danas neprijemčivi London, gde ne toliko zbog samih viza jer one postoje i za Ameriku, koliko zbog komplikovanog i skupog procesa, lakše je odustati. Nego npr. otići na Oasis, ali ništa zato, priuštiće njegova ekselencija ambasador Ferguson foto sešn da nam utoli žudnju. Nažalost danas u domaćoj publicistici ne postoji niti jedan prevod bilo Tačerkine autobiografije o njenim godinama na adresi Dauning ulice, broj 10, preko tri toma autorizacije Čarlsa Mora do savršenog naslova Džona Kempbela: od Bakalinove kćeri do čelične lejdi. Jedino dostupno štivo je solidan separat Iana Keršoa iz zbirnih biografija „Ličnost i moć“ i osrednji film sa Meril Strip iz 2011. Keršo je pozicionira kao jedinu ženu – istorijsku ličnost u 20. veku vrednu pomena između ekonomije i politike i u srazu dva glavna izazova: rata za Foklande i štrajka rudara kao ledenog brega industrijske tranzicije postratnog i postkolonijalnog Ujedinjenog kraljevstva.
Margaret Tačer je rođena 13. oktobra 1925, u Grantamu u okrugu Linkolnšir na istoku Engleske. NJen ugledni otac Alfred bio je lokalni, kako je rečeno bakalin, ali i metodistički propovednik, naposletku i gradonačelnik. Margeretina posledična politička karijera neverovatna i orbitalna, zahvaljujući osobinama izdržljivosti – odlučnosti, snage i marljivosti, agresivnosti i kompetitivnosti paralelno sa prstohvatom šarma i tradicionalizma u kome sebe nije sagledavala........