Mali plamenovi sjećanja na arhitektu Bogdana Bogdanovića |
Bogdan Bogdanović, slavni jugoslovenski i srbijanski arhitekt revolucionarnih memorijala i ratničkih groblja, u knjizi „Apsolutno paf“, koju je napisao zajedno Natašom Jovičić tematizira jedan od posljednjih posjeta Hrvatskoj i svom Cvijetu u Jasenovcu. U tom nevelikom, ali odlično posloženom tekstu, koji sumira sve njegove teme, ustvrdit će da smo okruženi – rušiteljima.
Bavljenje rušiteljima postala je njegova opsesija još od vremena kada je bio prinuđen napustiti svoj Beograd pred svakodnevnim i sve težim prijetnjama egzistenciji njegove porodice.
Upravo rušenje njegovih spomenika i ideja, zbog čega se dobrim dijelom i prozvao Ukletim neimarom, a koje je obrađivao posebno u svojim Ratnim knjigama, može se smatrati jednom od brojnih karakteristika novog starog fašističkog impulsa u ljudima.
Bogdanović je nekome ostavio svojih dvadesetak spomenika, i skoro isti broj knjiga. Iako je najslavniji po spomenicima i zaštitni znak jugoslovenske martirologije, nama koji smo otkrivali njegove knjige nakon raspada Jugoslavije, osobito je važan kao teoretičar, gnostičar arhitekture. Svojim životom i ponašanjem, pokazivao je put iz duhovnih ćorsokaka u koje je zemlja i s njom njena revolucija upadala, bivajući s vremenom sve kritičniji, no nije bio šire shvaćen.
Druga Jugoslavija bila je zemlja spomen obilježja. Samo u Sloveniji bilo ih je više od šest hiljada. No, nisu svi ti spomenici bili uobličeni u likovne forme, radilo se često samo o pločama. Tek je nekoliko stotina onih koji su im dali oblik koji i dalje plamti u sjećanju. Svi........