Godišnjica opsade Sarajeva |
Još jedna godišnjica prolazi, a kalendar strave i užasa na ovim prostorima nema kraja. Još jedan datum nad kojim se nadvija ova propast od naše stvarnosti, još jedan ukleti temelj prepun leševa podseća nas na ono što se ne tako davno dešavalo.
Naime, petog aprila prošlo je 34 godine otkako je Sarajevo bilo 1.425 dana u potpunom obruču – najduže opsedana prestonica u savremenoj istoriji. Od 1992. do 1996. godine grad je pretvoren u otvoreno lovište na ljude, granate su padale svakodnevno, sve je letelo u paramparčad, snajperi su sistematski gađali civile, a stanovništvo je držano bez struje, vode i osnovnih uslova za život. Može se slobodno reći da je to bio planski sadizam i iscrpljivanje jednog grada, ali i naroda, uz namerno uskraćivanje humanitarne pomoći.
Opsadu su sprovodile snage nekadašnje Jugoslovenske narodne armije, potom transformisane u Vojsku Republike Srpske, uz aktivno učešće raznih paravojnih formacija, prepoznatljivih po šubarama, beretkama i agresivnoj nacionalističkoj simbolici, koje su bile osnivane od države Srbije. Čitav taj zločinački poduhvat je bio precizno organizovan i održavan – logistički, finansijski i propagandno, uz političko, moralno i ideološko pokriće koje je stizalo opet iz Beograda.
Prema podacima Istraživačko-dokumentacionog centra, tokom opsade je poginulo 14.011 ljudi, od čega 7.808 u prvoj godini. Među žrtvama je bilo i stotine dece. Više od 50.000 ljudi je ranjeno, dok je na grad palo preko 64.000 granata – u proseku 329 dnevno. Najintenzivniji dan zabeležen je 22. jula 1993. godine, kada je........