menu_open Columnists
We use cookies to provide some features and experiences in QOSHE

More information  .  Close

Šta je ostalo od 15. marta godinu dana kasnije?

8 0
15.03.2026

Stotine hiljada ljudi bilo je na ulicama Beograda na najvećem protestu u novijoj istoriji Srbije 15. marta, pre tačno godinu dana. Ovaj protest mnogi komentarišu kao prekretnicu u društveno-političkom aspektu naše države, ali se sada postavlja pitanje da li je energija nestala i da li će Beograd ponovo videti takvu građansku pobunu.

Posebno ako se uzme u obzir činjenica da nakon tog datuma nije bilo skupa ni približno te veličine.

Realnost i očekivanja: Mart 2025.

Nakon velikih protesta koji su se desili prošle godine u Novom Sadu, Kragujevcu i Nišu, studenti u blokadi najavili su veliki skup i u prestonici za 15. mart. Kao i na prethodna tri protesta, studenti i srednjoškolci su se iz svih delova Srbije uputili peške ka Beogradu.

Noć pred najveći protest u istoriji Srbije reke studenata i srednjoškolaca približavale su se glavnom gradu; kolone su krenule iz Novog Sada, Valjeva, Šapca, Kragujevca, Požarevca.

Među studentima šetačima bio je i Boris, tada srednjoškolac a danas brucoš, koji je pešačio iz Kragujevca. On za Danas kaže da su mu tokom šetnje bila pomešana osećanja euforije, straha i nervoze.

„Ali opet, kad god smo stigli u bilo koje manje mesto – sve to nestane. Samo sam bio srećan što je toliko ljudi izašlo, što su bili spremni da izdvoje iz svog džepa da nas nahrane, podrže, da nam pomognu u tom podvigu“, priseća se Boris.

Od 15. marta nije očekivao ništa spektakularno, mislio je da će proći kao i svi prethodni protesti, ali dodaje da su ih stariji građani tokom celog puta upozoravali na opasnost.

U susret 15. martu: Može li da se ponovi 300.000 ljudi na ulicama Beograda?

U susret 15. martu: Može li da se ponovi 300.000 ljudi na ulicama Beograda?

„Stariji su nas pripremali kao da idemo u rat, verovatno vođeni iskustvima tokom protesta devedesetih i 5. oktobra i šta sve ne. Očekivali su da će 15. mart biti Dan D, ali ja to nisam tako video, očekivao sam samo još jedan protest“, ističe.

Uzevši u obzir sve što se desilo 15. marta – upotrebu zvučnog oružja i ponašanje žitelja takozvanog Ćacilenda, Boris ukazuje da ne može biti zadovoljan samim protestom.

„Ne mislim da je moglo biti drugačije, sve je određeno na najbolji mogući način od strane pokreta. Ne bih rekao da se energija izgubila, mislim da se samo malo pritajilo i da se čeka pravi trenutak i povod da se vrati. Podsećam, imali smo Vidovdan, blokade u avgustu, sve to je opet izvodljivo opet“, poručuje Boris.

Prvobitni plan bio je da se protest održi ispred Narodne skupštine, neposredno pored, tada novonastalog „Ćacilenda“. Studenti su postavili binu, a okupljeni su pokušavali da dođu do Skupštine.

S obzirom na to da su tenzije rasle, protest je prebačen na Slaviju, radi održavanja gandijevskog pristupa i bezbednosti studenata i građana. Ipak, bez obzira na promenu lokacije, grđani svedoče da je tokom 15-minutne tišine upotrebljeno zvučno oružje. Istovremeno krenuli su i prvi napadi od strane okupljenih u „Ćacilendu“, zbog čega su studenti redari skinuli svoje prsluke i proglasili kraj studentskog protesta.

Aleksa Banduka, student Fakulteta političkih nauka koji je 15. marta bio redar, kaže da mu je danas čudno da govori o protestu, ali da se najviše seća entuzijazma ljudi u danima koji su mu prethodili.

„Niko nije znao šta može da se desi, samo da će doći gomila ljudi i da će to biti veliki, potencijalno istorijski protest. Do poslednje večeri spekulisalo se da li će doći do radikalizacije ili će sve proći mirno“, podseća Banduka.

Smatra da je za mnoge prelomni trenutak bio sam kraj protesta, kada su ljudi shvatili da se neće dogoditi ništa spektakularno.

Anđelković: Kada bi se ponovio 15. mart sa profilisanim vođstvom, Vučić bi bio u velikom strahu

Anđelković: Kada bi se ponovio 15. mart sa profilisanim vođstvom, Vučić bi bio u velikom strahu

„Ljudi su imali velika očekivanja, ali mi smo od početka bili studenti koji žele miran protest. Nismo bili studenti koji žele da ‘padne Skupština’, već oni koji izlaze na ulicu jer žive u loše uređenoj zemlji u kojoj nema dovoljno demokratije“, objašnjava.

Kako se približavao 15. mart, kaže, deo ljudi je zaboravio na tu početnu ideju.

„Dovukli smo skoro milion ljudi u Beograd upravo zato što smo bili drugačiji od mnogih pokreta pre nas – nismo želeli nasilje niti nemire. Zbog toga mislim da je protest, ovakav kakav je bio, zapravo prošao najbolje moguće. I dalje je neverovatan osećaj“, ističe Banduka i dodaje da ne žali zbog toga kako se sve završilo.

Na pitanje da li je moguće da se ponovi nešto poput protesta 15. marta, Banduka je skeptičan.

„Iskreno, mislim da je 15. mart bio jedinstven trenutak. Ljudi su tada osećali da se dešava nešto novo – pojavio se novi pokret koji se zalaže za svoje vrednosti i ne odustaje. Takva energija teško može da se vrati. Možda će neki drugi pokret jednog dana uspeti da stvori takvu energiju. Ali mislim da mi, kao studenti, više nemamo kapaciteta da napravimo nešto poput 15. marta“, zaključuje Banduka.

Godinu dana bez epiloga

Tokom 11. minuta tišine kod Jugoslovenskog dramskog pozorišta ljudi su se razbežali nakon jakog zvuka, neznajući da li se u kolonu zaleteo automobil. Kasnije su stručnjaci otkrili da je na demonstrante najverovatnije pušten zvučni top. Mesec dana kasnije, Šer fondacija je prikupila preko tri hiljade svedočenja građana koji su bili na tom mestu.

„Prvo se začuo vrisak izdaleka iz pravca Terazija oko 19:09, nakon toga oko 19:11 tri zvižduka iz istog pravca i jak zvuk koji je podsećao na nadolazeći tramvaj ili voz“, „Senzaciju naleta vetra i osećaj kao da nešto ide prema meni velikom brzinom“, „Nelagodan osećaj. Osećaj sličan kao kada ste u neposrednoj blizini velikog ozvučenja, binske opreme koja emituje niske frekvencije“, samo su neka od svedočenja.

Zvuk panike i straha: Hiljade građana opisuje „nevidljivi udar“ 15. marta

Zvuk panike i straha: Hiljade građana opisuje „nevidljivi udar“ 15. marta

Bez obzira na fizičke i psihičke posledice koje je ostavio taj potez, pripadnici vlasti su sve vreme negirali upotrebu zvučnog oružja. Istraga je pokrenuta, ali ni danas, godinu dana kasnije, nemamo nikakav epilog.

Predrag Petrović, direktor BCBP-a, ocenjuje da ne postoji nikakav napredak u istrazi o upotrebi zvučnog topa jer ukoliko bi ozbiljna istraga bila sprovedena, otišla bi do najviših vrhova vlasti.

„Zbog toga i nemamo opipljive rezultate u toj istrazi, ona je na samom početku, nemamo ni pravnu kvalifikaciju tog događaja. I sama vlast se potrudila da dokaže šta se tog dana desilo, to je uradila tako što je pozajmila legitimitet od ruskog FSB-a, koji je stavio pečat“, ukazuje Petrović.

Podseća da u izveštaju FSB-a stoji da zvučni top nije mogao da izazove takav efekat – da se masa tom brzinom razdvoji na pola i da je to jedino bilo moguće od strane organizatora skupa, praktično da je delo „obojene revolucije“.

„Možda ćemo imati zvanični kraj ove istrage, ali jedino je moguće da se utvrdi šta se zvanično desilo tog dana kad se vlast bude promenila. Moraju da postoje povoljne političke okolnosti i da postoji tužilaštvo i tužioci koji su sposobni i spremni da istraže ovaj slučaj do kraja“, zaključuje Petrović.

Neosporno je da se energija posle 15. marta promenila, uz izuzetak Vidovdanskog protesta. Profesor Fakulteta političkih nauka Bojan Vranić objašnjava za naš portal da je politička scena značajno izmenjena u poslednjih godinu dana, kada je u pitanju ponuda koje pokreti i stranke nude građanima.

„Srbija 2035“ najnoviji Vučićev projekat za izražavanje „ljubavi i poštovanja“: Predstaviće ga u martu, oko godišnjice upotrebe zvučnog topa protiv naroda

„Srbija 2035“ najnoviji Vučićev projekat za izražavanje „ljubavi i poštovanja“: Predstaviće ga u martu, oko godišnjice upotrebe zvučnog topa protiv naroda

„Pojavom studentskog pokreta, tradicionalne partije, i vladajuće i opozcione, su morale da konkretizuju svoje ponude biračima. Više nije dovoljno biti pro-Vučić i anti-Vučić, jer imate sada kontra ponudu i to: pro-studenti i anti-studenti. SNS-u ne odgovara takav politički dupol, jer gubi monopol. Opozicija ako želi da bude prepoznata kao aktivni igrač, mora zaista nešto konkretno da ponudi, kao nedavna inicijativa za ubrzane EU integracije (okupljanje stranaka) ili aktivnija odbrana Kosova i Metohije“, ukazuje Vranić.

Ističe da je studentski pokret mnogo toga promenio – sudska grana vlasti je dobila jednu novu vrstu legitimiteta i postala aktivno polje političke borbe, promenjen je zakon o visokom obrazovanju koji je značajno unapredio status studenata i nastavnika, pažnja EU je dodatno pojačana.

„Retko kad se sve to pripisuje studentima. I dalje se krećemo u paradigmim sve se to čini da bi se SNS oslabio. Mora se preći od politike protiv ka politici za, ako se želi jača mobilizacija birača i učvrćivanje identiteta studentskog pokreta“, smatra.

Vranić objašnjava da je energija pomalo kao politička metafizika – zavisi od toga verujete li da li je ima.

„Takve kategorije beže objektivnim ocenama. Ono što je nasleđe je organizovani studentski pokret u koji se polaže najviše nade da može da se vrati plurarizam i smenjivost vlasti u Srbiji. Potrebno je samo još da i studenti počnu da veruju u to, pošto, od pluralizma, za sada, mrka kapa na koju god stranu da pogledate. Svi sede u svojim rovovima, zbijeni, biju dugu i tešku bitku“, zaključuje Vranić.

Podsetimo, prema proceni Arhiva javnih skupova na skupu „15. za 15“ prisustvovalo između 275.000 i 325.000 ljudi, uz mogućnost da je taj broj bio i veći. Kako su dodali, zbog izuzetne veličine, dinamične prirode i strukture skupa, kao i nejasne situacije u pojedinim delovima grada, posebno na Novom Beogradu, preciznija procena nije moguća.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari Odustani od odgovora

document.addEventListener("DOMContentLiteSpeedLoaded",function(){document.body.addEventListener("click",function(event){if(event.target.matches(".comment-reply-link, #cancel-comment-reply-link")){turnstile.reset(".comment-form .cf-turnstile")}})})

Život • 13.03.2026. 20:14 Loto rezultati: Koji brojevi su izvučeni u 21. kolu?

Loto rezultati: Koji brojevi su izvučeni u 21. kolu?

Svet • 14.03.2026. 10:27 Tramp smenio Ričarda Grenela: "Želim da mu zahvalim na izvanrednom radu"

Tramp smenio Ričarda Grenela: "Želim da mu zahvalim na izvanrednom radu"

Svet • 14.03.2026. 11:04 "Tramp gubi iz sata u sat, bombardovao iransko ostrvo iz očaja": Analitičari o napadu na ključni terminal za izvoz nafte

"Tramp gubi iz sata u sat, bombardovao iransko ostrvo iz očaja": Analitičari o napadu na ključni terminal za izvoz nafte

Ekonomija • 13.03.2026. 11:15 Objavljene nove cene goriva koje će važiti do 20. marta

Objavljene nove cene goriva koje će važiti do 20. marta

Sport • 13.03.2026. 11:32 Zbiljić: Nas desetak može da kupi Vojvodinu i od nje napravi Mančester siti

Zbiljić: Nas desetak može da kupi Vojvodinu i od nje napravi Mančester siti


© Danas