Nacrt zakona o biračkom spisku je samo novi SNS blef, „fantomi“ ostaju tu: Kada bi htela, vlast bi sve mogla da reši u dva koraka |
Problem fantomskih birača jedna je od glavnih tema kada se govori o izborima, posebno lokalnim. S obzirom da je Radna grupa za unapređenje izbornog procesa sastavila Nacrt zakona o jedinstvenom biračkom spisku koji bi između ostalog trebalo da obezbedi okvir i za rešenje tog problema, postavlja se pitanje koliko je u tome uspela.
Probleme sa građanima koji su prijavljeni na adresama su pre, tokom i nakon izbora otkrivali i građani i opozicija, dok su građani često prijavljivali po nekoliko prijavljenih birača na njihove adrese, političari su objavljivali i slučajeve prijavljivanja više desetina, pa i preko stotinu građana na jednoj adresi.
Tako je opozicija isticala i primere prijavljivanja 13 birača na adresu objekta telefonske centrale na autoputu Beograd-Zagreb, kao i 211 birača na adresi JKP Vodovod.
CRTA i CeSID za Danas odgovaraju na napade o prihvatanju SNS predloga za rešavanje biračkog spiska
S obzirom da je Radna grupa za unapređenje izbornog procesa formirana kako bi se između ostalog rešio i problem fantomskih birača, pitanje je u kojoj je meri prihvaćeni Nacrt zakona o jedinstvenom biračkom spisku to uzeo u obzir i pružio adekvatan okvir.
Aktivistkinja i pravnica Centra za pravosudna istraživanja (CEPRIS) Sofija Mandić za Danas kaže da Nacrt u pogledu problema fantomskih birača ne donosi nikakvu promenu.
“Predlaže se da Komisija može da inicira terensku kontrolu birača, ali ta inicijativa, kao ni svaka druga inicijativa, nije obavezujuća za MUP. Uprkos tome, čak i za tu neobavezujuću inicijativu traži se dvotrećinska većina u Komisiji za reviziju, gde najmanje dva člana izabrana na predlog SNS moraju da se sa njom saglase”, pojašnjava naša sagovornica.
Ona tvrdi da je za onog ko želi da........