Kako je komunizam ojadio Venecuelu
Jadni Venecuelanci. Do sada nisu imali ništa. A onda su došli Amerikanci i uzeće im sve. Narod Bolivarske republike biće pokraden. Amerika će im uzeti naftu.
Tako se, na nivou propagande KPJ posle Drugog svetskog rata, u domaćim medijima tumači budućnost Venecuele posle kidnapovanja njihovog diktatora Nikolasa Madura i najave dolaska američkih multinacionalnih naftnih kompanija.
Da li će dolazak tih kompanija doista biti tragedija za Venecuelance?
Pre odgovora valjalo bi razjasniti zašto je bolivarska revolucija napravila od Venecuelanaca najsiromašnije i najbeznadežnije ljude na planeti u zemlji koja ima najveće dokazane rezerve nafte.
Razlog je jednostavan. Svet bi, bez obzira kako se venecuelanska priča bude razvijala, trebalo još jednom dobro da razmisli o opasnostima komunizma. Niz događaja – od pobede Uga Čaveza na izborima (1999. godine) do odvođenja Nikolasa Madura sa vlasti (pre neki dan) – koji se kretao od centralizovanog upravljanja privredom do potpune političke diktature – nije iznenađujući. To je samo logična posledica dosledne komunističke politike u periodu od 25 godina.
Nije slučajno što je četvrtina ukupnog stanovništva (osam miliona) Venecuele morala da pobegne iz zemlje za vreme komunističke diktature Čaveza i Madura. Donedavno je bežalo u proseku 2.000 ljudi dnevno. Slična beznađa i masovne emigracije dešavale su se širom sveta svaki put kada je u nekoj zemlji zavladao komunizam – od Jugoslavije i Istočnog Berlina do Kube. Ovo sada najveći je egzodus u novijoj istoriji Latinske Amerike i jedna od najvećih izbegličkih kriza u svetu. Ugledni američki ekonomista tvrdio je da postoje samo tri konstante u životu: smrt, porezi i, Venecuela je sveži dokaz, ekonomski rezultat komunizma.
Ljudi nisu bežali iz Venecuele „od masnih kolača“. Pre 25 godina njen BDP bio je oko 4.800 dolara po stanovniku. U 2014. godini, bio je skoro 16.000 dolara. A najnovije procene za 2025. godinu su oko 4.000 dolara – otprilike 20 procenata manje nego 2000. godine i 75 odsto manje nego 2014. godine.
Humanitarne organizacije tvrde da dve trećine (oko 14 miliona) Venecuelanaca........
