menu_open Columnists
We use cookies to provide some features and experiences in QOSHE

More information  .  Close

Kako je komunizam ojadio Venecuelu

14 1
13.01.2026

Jadni Venecuelanci. Do sada nisu imali ništa. A onda su došli Amerikanci i uzeće im sve. Narod Bolivarske republike biće pokraden. Amerika će im uzeti naftu.

Tako se, na nivou propagande KPJ posle Drugog svetskog rata, u domaćim medijima tumači budućnost Venecuele posle kidnapovanja njihovog diktatora Nikolasa Madura i najave dolaska američkih multinacionalnih naftnih kompanija.

Da li će dolazak tih kompanija doista biti tragedija za Venecuelance?

Pre odgovora valjalo bi razjasniti zašto je bolivarska revolucija napravila od Venecuelanaca najsiromašnije i najbeznadežnije ljude na planeti u zemlji koja ima najveće dokazane rezerve nafte.

Razlog je jednostavan. Svet bi, bez obzira kako se venecuelanska priča bude razvijala, trebalo još jednom dobro da razmisli o opasnostima komunizma. Niz događaja – od pobede Uga Čaveza na izborima (1999. godine) do odvođenja Nikolasa Madura sa vlasti (pre neki dan) – koji se kretao od centralizovanog upravljanja privredom do potpune političke diktature – nije iznenađujući. To je samo logična posledica dosledne komunističke politike u periodu od 25 godina.

Nije slučajno što je četvrtina ukupnog stanovništva (osam miliona) Venecuele morala da pobegne iz zemlje za vreme komunističke diktature Čaveza i Madura. Donedavno je bežalo u proseku 2.000 ljudi dnevno. Slična beznađa i masovne emigracije dešavale su se širom sveta svaki put kada je u nekoj zemlji zavladao komunizam – od Jugoslavije i Istočnog Berlina do Kube. Ovo sada najveći je egzodus u novijoj istoriji Latinske Amerike i jedna od najvećih izbegličkih kriza u svetu. Ugledni američki ekonomista tvrdio je da postoje samo tri konstante u životu: smrt, porezi i, Venecuela je sveži dokaz, ekonomski rezultat komunizma.

Spasiti novac od političara

Ljudi nisu bežali iz Venecuele „od masnih kolača“. Pre 25 godina njen BDP bio je oko 4.800 dolara po stanovniku. U 2014. godini, bio je skoro 16.000 dolara. A najnovije procene za 2025. godinu su oko 4.000 dolara – otprilike 20 procenata manje nego 2000. godine i 75 odsto manje nego 2014. godine.

Humanitarne organizacije tvrde da dve trećine (oko 14 miliona) Venecuelanaca........

© Danas