Kako su naftni šokovi izazavali izgubljenu deceniju u SFRJ i da li smo na početku trećeg naftnog šoka? |
Kada je 9. marta cena nafte skočila na skoro 120 dolara po barelu mnogi su pomislili da se svet suočava sa trećim naftnim šokom.
Koliko je situacija ozbiljna pokazuje i reakcija SAD, odnosno predsednika Donalda Trampa koji je hitno izjavio da rat praktično gotov, kako bi se smirilo tržište.
Cena nafte premašila 110 dolara po barelu, pada vrednost akcija
Cena nafte premašila 110 dolara po barelu, pada vrednost akcija
Nafta je pala na oko 90 dolara po barelu (tipa brent), ali potencijalna daleko od toga da je rešena. Tome svedoči i današnji poziv Međunarodne agencije za energiju (IEA) da zemlje članice puste u promet oko 400 miliona barela sirove nafte iz svojih rezervi kako bi se stabilizovala cena nafte na berzama.
Najveće do sada zajedničko oslobađanje rezervi u vanrednim situacijama bilo je 182,7 miliona barela, nakon energetske krize izazvane invazijom Rusije na Ukrajinu 2022. godine.
I posle smirenja, barel nafte je oko 25 odsto skuplji nego uoči napada kada je koštao oko 70 dolara.
Preti obustava proizvodnje nafte u Persijskom zalivu?
Preti obustava proizvodnje nafte u Persijskom zalivu?
Ipak, do sada, skok cene nafte nije ni blizu izazvao šok kao 1973. i 1979. godine. Prema računici Petra Đukića, člana Naučnog društva ekonomista Srbije, da bi naftni šok imao isti efekat kao 1979. godine, nafta bi trebalo da skoči na više od 200 dolara po barelu.
„Realne cene nafte danas su i dalje ispod realnog nivoa cena nafte iz 1979. godine, zbog inflacije i cene dolara. Efekat poskupljenja sa oko 13-14 dolara na 37-38 dolara, 1979. godine veći je nego danas. Tokom 2008. godine je bila preko 200 dolara, ali je to jako kratko trajalo“, objašnjava Đukić.
On podseća da je prvi udar cene nafte na ekonomije bio 1946. godine kada ponuda nije mogla da odgovori skoku tražnje u posleratnoj obnovi.
„Zatim imamo Prvi naftni šok 1973. godine, pa Drugi naftni šok 1979. godine. Zatim kratko skok cene nafte tokom Zalivskog rata 1990. godine, pa 2008. godine, zatim 2012. i poslednji je bio 2022. godine kada je počeo rat u Ukrajini“, kaže Đukić dodajući da je karakteristično za šokove da u početku skoči cena, jer ponuda ne može da odgovori tražnji, ali onda uslede investicije i pad cene nafte na duže vreme.
Dautović: Veliki uticaj na kraj rata u Iranu imaće cena nafte u Americi
Dautović: Veliki uticaj na kraj rata u Iranu imaće cena nafte u Americi
„Tako je realna cena nafte od 1986. do 1991. godine bila ispod nivoa iz 1973. godine“, napominje Đukić.
On ističe da je svet u međuvremenu naučio mnogo i da sada poskupljenje nafte ne može da ima takav efekat na ekonomije kao pre 50 godina.
„Od 1970-ih zemlje OECD su za 50 odsto podigle efikasnost, odnosno za istu jedinicu BDP-a koriste 50 odsto manje energije. Kada se desi šok, traže se rešenja, pa se traže novi izvori nafte poput uljanih škriljaca, prave se efikasniji motori, ulaže se u obnovljive izvore energije itd. Osim toga danas su rezerve nafte država mnogo veće nego što su to bile onda“, napominje Đukić.
Ipak, prvi, a posebno drugi naftni šok, ostavili su velike posledice na tadašnju svetsku, a bogami i jugoslovensku ekonomiju.
Prvi naftni šok 1973. godine nasatao je kao posledica Jomkipurskog rata između Izraela, s jedne, i arapskih zemalja, pre svega Sirije i Egipta, s druge strane.
Nakon što su SAD i neke zapadne zemlje podržale Izrael u ratu, arapske izvoznice nafte, u to vreme uz SSSR, dominantni proizvođači, okupljeni u OPEK-u uvele su embargo na izvoz nafte prema SAD-u i nekim zemljama Zapadne Evrope, a takođe su smanjili i proizvodnju nafte.
Cena nafte je skočila sa oko tri na 12-13 dolara po barelu, što je dovelo do nestašica goriva, ali i visoke inflacije na Zapadu.
U to vreme, u zemlje proizvođače nafte dolaze ogromni prilivi dolara, u kojima se kako tada tako i danas kupuje i prodaje nafta.
To je i začetak petrodolara, koji je i sam imao ulogu u daljoj krizi.
Trampov potez Putinu donosi milijarde dolara: Akcije najvećih naftnih kompanija Rusije u porastu
Trampov potez Putinu donosi milijarde dolara: Akcije najvećih naftnih kompanija Rusije u porastu
Proizvođači nafte su polagali svoje dolare u zapadne banke, a one su s druge strane taj ogromni višak likvidnosti pozajmljivale zemljama u razvoju. Ovi krediti odobravani su po niskim kamatama, a zemlje u razvoju su se, jureći industrijalizaciju i razvoj, ali i pokrivajući sve veće spoljnotrgovinske deficite zbog skupljeg uvoza nafte, ali pada cena sirovina koje su uglavnom izvozile, zaduživale.
Tu na scenu stupa Islamska revolucija u Iranu 1979. godine koja je označila Drugi naftni šok. Iran, kao jedan od većih proizvođača nafte u svetu smanjuje proizvodnju. Već 1980. godine počinje rat između Irana i Iraka, što dodatno utiče na pad proizvodnje, a svoj doprinos naftnom šoku dala je i panika na tržištu i špekulacije, pa cena skače sa oko 14 dolara na maksimalnih 38 dolara po barelu u kratkom roku.
Ovo daje vetar novom talasu inflacije, i usporavanju privrednog rasta i stagnaciji. Formira se nova pojava – stagflacija. Visoka inflacija uz slab privredni rast.
Čuveni guverner FED-a Pol Volker, reaguje na inflaciju velikim povećanjem kamatne stope na dolar, što dugove zemalja u razvoju, mahom u dolarima čini višestruko skupljim. Kamatna stopa skače sa oko 11 odsto 1979. godine na čak 20 odsto 1981. godine. Stvara se dužnička kriza zemalja u razvoju.
Kreće talas bankrota, od Meksika 1982. godine, zatim Brazila, Argentine i mnogih afričkih i azijskih zemalja. Tako su osamdesete izgubljena decenija u Latinskoj Americi, ali i u Jugoslaviji. Prosečan godišnji privredni rast SFRJ između 1980. i 1990. godine bio je ispod jedan odsto. U isto vreme inflacija je rasla sa 30-40 odsto godišnej s početka decenije do oko 1.200 odsto 1989. godine.
SFRJ još od prve polovine sedamdesetih kreće da se ubrzano zadužuje kako bi finansirala rast, uvoz i potrošnju. Sa spoljnog duga od oko šest milijardi dolara početkom 1970-ih, dug skače na oko 20 milijardi dolara početkom osamdesetih.
Javljaju se snažniji inflatorni pritisci i sve veći deficiti u razmeni sa inostranstvom. Osamdesete godine su zlatno doba za Međunarodni monetarni fond, a 1983. godine njihov klijent postaje i SFRJ.
Ljubodrag Savić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu ističe da je Prvi naftni šok imao najjači efekat, pa i na jugoslovensku ekonomiju.
„Jugoslavija jeste bila relativno visoko zadužena početkom osamdesetih, a i umro je Tito, koji je u velikoj meri bio garant tih dugova. Ipak, mislim da razlozi raspada Jugoslavije nisu ekonomski već politički“, ocenjuje Savić dodajući da su republike počele da prave sopstvene sisteme, pa je tako skoro svaka republika imala svoju rafineriju nafte, a danas je recimo dovoljna jedna ili dve za to tržište.
MMF je od Jugoslavije tražio reforme, pre svega fiskalnu štednju i smanjenje potrošnje. Tako je traženo ograničenje rasta plata, smanjenje uvoza i devalvacija dinara, kako bi se stabilizovao platni bilans. Iz tog vremena poznata je, na primer, mera „par-nepar“, odnosno vožnja automobila sa parnim brojem na tablici parnim danima, a sa neparnim brojem neparnim danima, kako bi se smanjila potrošnja goriva.
Sličnost sa ondašnjim vremenom može biti ogroman globalni dug od 348 biliona (hiljada milijardi) dolara.
Profesor Đukić ističe da je sadašnji skoka cene nafte može da se odrazi na globalnu inflaciju, ali da je daleko od efekata koji je imala sedamdesetih godina.
„Dobro je kod nas što se poslednjih godina upravlja tražnjom za gorivom kroz limitiranje maksimalnih cena. Da maloprodajne cene goriva idu gore-dole kao cene nafte na tržištu, to ne bi bilo dobro. Ipak, ne verujem dfa može da se desi ikakav slom. Više od cene nafte zabrinjavaju odnosi između velikih sila. Svet neće propasti zbog energenata, već zbog nečeg drugog“, zaključuje on.
$bp("TargetVideo_73240242",{"video":"2528566","width":"16","height":"9","id":"40420"})
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.
Komentari Odustani od odgovora
document.addEventListener("DOMContentLiteSpeedLoaded",function(){document.body.addEventListener("click",function(event){if(event.target.matches(".comment-reply-link, #cancel-comment-reply-link")){turnstile.reset(".comment-form .cf-turnstile")}})})
Sport • 10.03.2026. 17:52 Novak Đoković se pobunio protiv odluke Ministarstva sporta Srbije, “država” reagovala: TSS-u vraćen novac, dobili i dodatne milione iz budžeta
Novak Đoković se pobunio protiv odluke Ministarstva sporta Srbije, “država” reagovala: TSS-u vraćen novac, dobili i dodatne milione iz budžeta
Politika • 10.03.2026. 16:25 Hrvatski ministar odbrane: Nadam se da će srpske hipersonične rakete ostati kod njih u skladištu
Hrvatski ministar odbrane: Nadam se da će srpske hipersonične rakete ostati kod njih u skladištu
Život • 10.03.2026. 20:11 Loto rezultati: Koji brojevi su izvučeni u 20. kolu?
Loto rezultati: Koji brojevi su izvučeni u 20. kolu?
Svet • 11.03.2026. 09:01 Iran izveo novi talas udara: Pogođena američka Peta flota u regionu
Iran izveo novi talas udara: Pogođena američka Peta flota u regionu
Politika • 10.03.2026. 15:22 Osmani: Bela kuća tražila da Kosovo u Odboru za mir predstavljam ja, a ne Kurti
Osmani: Bela kuća tražila da Kosovo u Odboru za mir predstavljam ja, a ne Kurti