Naši revolucionari |
„Kako treba suditi o revolucionarima?“, misleći na Francusku revoluciju, pitao se jedan od vođa francuskog i evropskog socijalizma Žan Žores (1859-1914). Briljantan govornik i osnivač ujedinjene Francuske socijalističke partije, Žores je nazivan i „savešću Evrope“.
Protivio se (Prvom) svetskom ratu, zbog čega ga ubija desničarski i nacionalistički fanatik. Odbacivao je koncept diktature proletarijata i pokušavao da pomiri demokratiju i klasnu borbu, patriotizam i internacionalizam.
Verovao je da je upravo Francuska revolucija iz 1789. postavila temelje socijalističkog pokreta i budućeg socijalističkog društva, te je napisao svoje remek-delo „Socijalistička istorija Francuske revolucije“ (1901), stavljajući radni narod (a ne elite) u središte pobune i prevrata. Ovo delo je bilo zamišljeno i kao vodič za akciju, ili kako je Žores napisao: „Želimo da ispričamo događaje koji su se zbili između 1789. i kraja 19. veka iz socijalističke perspektive, na korist običnog naroda, radnika i seljaka“.
Moj Filozofski
I onda, kako suditi o studentima? Jer, Žoresovo delo može da bude i zgodan vodič za rasuđivanje o našim revolucionarima – studentima, uz podršku bajkera, profesora, advokata, zborova i ostalih pobunjenih građana. S tim u vezi, „ono što se nikada ne sme zaboraviti kada se prosuđuju ti ljudi jeste da su im izazovi koje im je sudbina nametnula bili strašni, verovatno nadmoćni ljudskoj snazi“, pisao je Žores. Upravo zato, verovatno nije bilo moguće da samo jedna generacija obori stari režim, stvori nove zakone i prava, te da „podigne prosvetljen i ponosan narod iz dubina neznanja, siromaštva i bede“. Kao ni da se jedna generacija izbori „protivu međunarodnog saveza tirana i roblja“, dok istovremeno nastoji da u hronično iscrpljenoj zemlji uspostavi normalan poredak, pravdu i slobodu. Nismo li previše domaćeg zadatka natovarili na leđa naših revolucionara, odnosno studenata kao plodova naših prepona?
Revolucionarnoj Francuskoj je trebao čitav vek, bezbroj iskušenja, povrataka monarhije (dva puta), ponovnih buđenja republike, invazija, podela,........