Bili smo u Vajfertovoj pivari i razgovarali sa mladim ljudima koji je spasavaju: Bunt koji je Evropa čula |
Na obali Tamiša, nedaleko od ušća u Dunav, stoji kompleks ciglenih zgrada čije krovove danas probijaju trava i korov. Nekada simbol industrijskog samopouzdanja i građanskog ponosa, Vajfertova pivara u Pančevu danas je statički neispitana, delimično urušena i izložena svakoj novoj oluji.
A onda je stigla vest koja je tišinu pretvorila u pokret: Vajfertova pivara je uvrštena među sedam najugroženijih lokaliteta kulturnog nasleđa u Evropi za 2026. godinu, u okviru programa „7 najugroženijih“, koji sprovodi Europa Nostra uz podršku Institut Evropske investicione banke.
U konkurenciji 77 kandidata iz cele Evrope, ulazak u najuži izbor nije samo potvrda propadanja – već priznanje potencijala.
Ko je bio Đorđe Vajfert
Pre nego što je postao lice sa novčanice od hiljadu dinara, Đorđe Vajfert bio je industrijalac, bankar, mecena i strastveni kolekcionar. Školovao se u evropskim pivarama, uveo parnu tehnologiju u proizvodnju i Pančevo pozicionirao na mapu modernog industrijskog grada 19. veka.
Ali njegova priča ne staje na pivu. Vajfert je bio pasionirani numizmatičar i ljubitelj arheologije. Rimski novčići iz njegove kolekcije danas se čuvaju u muzejima, a deo je završio i u Narodnoj banci. Ispod same pivare nalaze se arheološki slojevi sa rimskim grobovima, kontinuitet koji nadilazi industrijsku epohu.
„Kada smo krenuli da radimo sa srednjoškolcima, počeli smo upravo od novčića“, objašnjava Tamara Šarkić, direktorka Fondacije Neozoik koja je pokrenula čitavu priču oko Vajfertove pivare. „Hteli smo da pokažemo da pivara nije samo napuštena zgrada, već slojevita priča o identitetu grada.“
Građanski bunt koji je počeo sa 200.000 dinara
Fondacija Neozoik osnovana je 2021. godine. Ideja o revitalizaciji pivare rodila se gotovo istovremeno – uoči obeležavanja 300 godina od njenog nastanka.
Prvi projekat bio je skroman, finansiran sa 200.000 dinara. Radionice sa osnovcima i gimnazijalcima, makete „pivare budućnosti“, razgovori o urbanizmu, numizmatici, identitetu. Deca su zamišljala zip-lajnove i muzeje, koncertne sale i kobasice. Odrasli su počeli da se prisećaju.
U jednom trenutku, na keju su postavljeni veliki drveni ramovi kroz koje se pivara „kadrirala“ kao umetnički motiv. Prolaznik je istrčao iz obližnje zgrade, uveren da počinje rušenje. „Mislio sam da treba da je branimo“, rekao je.
Tribina koja je otkrila dubinu podele
U Narodnom muzeju organizovana je javna tribina. Sala je bila prepuna. Stručnjaci, građani, aktivisti – svi su delili isti cilj, ali ne i jezik. Rasprava je bila burna.
„Videlo se da ta tema boli“, kaže Šarkić. „Ali i da nikada nije postojao pravi dijalog između struke i građana.“
Taj događaj označio je prekretnicu. Pivara je postala više od arhitektonskog pitanja – postala je ogledalo odnosa prema nasleđu.
Industrijsko nasleđe kao evropska vrednost
Estela Radonjić, konzervatorka i nekadašnja zamenica direktora Republičkog zavoda za zaštitu spomenika, upozorava da slučaj pivare nije izolovan.
„Ovo je simptom šireg problema – sistemskog nedostatka strategije i dosledne politike zaštite industrijskog nasleđa“, kaže ona.
„To nisu samo zgrade, već svedočanstva o tehnološkom razvoju, radničkoj kulturi i urbanom rastu.“
Industrijski kompleksi jesu zahtevni za obnovu – veliki, konstruktivno složeni, devastirani.
Ali upravo u tome leži njihov potencijal. Primeri širom Evrope pokazuju da napuštene fabrike mogu postati kulturni centri, kreativni hubovi, novi urbani polovi razvoja.
„Kulturno nasleđe nije teret – ono je resurs“, poručuje Radonjić.
Šta znači evropska lista
Generalna sekretarka Europa Nostra Srbija, Vesna Marjanović, rekla je ranije za Danas da ovu vest ne treba tumačiti negativno.
„Ne rukovode se samo stepenom propadanja. Gleda se i da li postoji perspektiva – lokalna inicijativa, energija, ideja kako da se prostor oživi.“
Upravo ta energija bila je presudna. Nominaciju je samostalno pripremila Fondacija Neozoik, bez „velikih leđa“. U ograničenom formatu od dve hiljade reči morali su da objasne zašto je pivara važna – i zašto je njena sudbina evropsko pitanje.
Koliko košta jedna analiza
Kompleks od 14.000 kvadratnih metara danas je u alarmantnom stanju. Oluje iz poslednjih godina dodatno su oštetile krovove. Podovi su na pojedinim mestima propali. Cigle padaju.
Samo statička procena stanja, prema procenama građevinskih stručnjaka, košta oko 50.000 evra. To je tek prvi korak – bez kojeg nema ozbiljnog plana.
„Ovo više nije samo pitanje romantike prema nasleđu, već i bezbednosti“, upozorava Šarkić. „Svaka nova oluja može ugroziti okolne stambene zgrade.“
Šta pivara može da postane
Jedno je sigurno: pivara više ne može biti fabrika u izvornom smislu. Tehnologija i tržište su drugačiji. Ali može postati hibridni prostor, javno-privatni, održiv, savremen.
Muzej pivarstva, kreativni hab, koncertna dvorana, prostor za baletsku ili muzičku školu, coworking centar u industrijskom ambijentu. Ne statična muzejska vitrina, već živi organizam grada.
„Nemoguće je da to bude samo muzej koji se sam izdržava“, kaže Šarkić. „Mora postojati model koji spaja javni interes i privatni sektor.“
Katarina Maksimov, predsednica Društva konzervatora Srbije, nominaciju vidi kao šansu: „Ovo je znak da su i lokalna zajednica i evropski stručnjaci prepoznali vrednost pivare. Nadam se da će grad imati snage da ovu priliku iskoristi.“
Priča o Vajfertovoj pivari nije samo lokalna. Ona govori o tome kako se odnosimo prema industrijskom nasleđu, kako tumačimo „zelenu gradnju“ i da li pod održivošću podrazumevamo rušenje ili obnovu.
Revitalizacija postojećih struktura jedna je od najodrživijih formi gradnje. Sačuvati cigle znači sačuvati energiju, materijal, istoriju, ali i identitet.
Ako se pivara obnovi, to neće biti pobeda jedne fondacije niti jedne vlasti. Biće to dokaz da građanski impuls, potpomognut strukom i evropskom podrškom, može promeniti tok jedne priče stare tri veka.
U vetru koji danas prolazi kroz prazne prozore i pod urušenim krovovima, sada se čuje nešto drugo: šansa.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.
Komentari Odustani od odgovora
document.addEventListener("DOMContentLiteSpeedLoaded",function(){document.body.addEventListener("click",function(event){if(event.target.matches(".comment-reply-link, #cancel-comment-reply-link")){turnstile.reset(".comment-form .cf-turnstile")}})})
Svet • 28.02.2026. 23:25 Izrael i SAD napali Iran: Tramp i Netanjahu tvrde da je ajatolah Ali Hamnei ubijen, pozivaju Irance da „završe posao“ (FOTO, VIDEO)
Izrael i SAD napali Iran: Tramp i Netanjahu tvrde da je ajatolah Ali Hamnei ubijen, pozivaju Irance da „završe posao“ (FOTO, VIDEO)
Svet • 02.03.2026. 18:50 UŽIVO Rat na Bliskom istoku: Tramp kaže da će SAD lako pobediti Iran, preminula supruga Alija Hamneija (FOTO, VIDEO)
UŽIVO Rat na Bliskom istoku: Tramp kaže da će SAD lako pobediti Iran, preminula supruga Alija Hamneija (FOTO, VIDEO)
Svet • 01.03.2026. 08:35 Otkriveni detalji kako je ubijen iranski vrhovni vođa, ajatolah Hamnei
Otkriveni detalji kako je ubijen iranski vrhovni vođa, ajatolah Hamnei
Društvo • 01.03.2026. 15:02 General Momir Stojanović za Danas: "Na razbijanju studentskog pokreta angažovani su svi kapaciteti službi bezbednosti"
General Momir Stojanović za Danas: "Na razbijanju studentskog pokreta angažovani su svi kapaciteti službi bezbednosti"
Politika • 01.03.2026. 09:21 SSP: Vučić poništio odluku Srbije o pristupanju EU, svojim pismom sa Ramom
SSP: Vučić poništio odluku Srbije o pristupanju EU, svojim pismom sa Ramom